Iako još teče rok za prispijeće ponuda koje su do zadanog roka eventualno poslane poštom, već dosad pristigle ponude upućuju na to da će se dugo planirano prikupljanje svježeg kapitala splitskog Jadroplova napokon i provesti.
Do današnjeg dana zaprimljeno je više valjanih ponuda za dokapitalizaciju, i to od strane domaćih i stranih ponuditelja, a ukupna količina dionica značajno premašuje planiranu, priopćili su iz brodarske kompanije. U šturoj obavijesti objavljenoj putem Zagrebačke burze iz Uprave Jadroplova na čelu s Branimirom Kovačićem ističu kako slijedi proces vrednovanja ponuda i izbor ponuditelja.
Uz navedenu potražnju dokapitalizacija bi mogla biti u maksimalnoj količini od dva milijuna dionica predviđenih javnim pozivom namijenjenim tzv. kvalificiranim ulagateljima (uz minimalni ulog od milijun kuna), a s obzirom na to da je cijena određena na najmanje 25 kuna, u kompaniju bi se kroz povećanje temeljnoga kapitala za 20 milijuna kuna uskoro trebalo sliti najmanje 50 milijuna kuna svježeg kapitala.
Strateški, a ne portfeljno
Kako je temeljni kapital Jadroplova danas podijeljen na 1,63 milijuna dionica, to će značiti i privatizaciju kompanije, što je bilo i jedna od točaka koje su prilikom ishođenja suglasnosti Europske komisije, u okviru pravila Europske unije vezanih uz državne potpore, navedene uz plan restrukturiranja.
Uz pretpostavku izdanja dva milijuna novih dionica, novi bi ulagači postali vlasnici 55 posto kompanije. Pritom bi se udjel države, koja danas drži 70 posto dionica, smanjio na nešto manje od trećine. Država bi, dakle, zadržala manjinski kontrolni paket, ali uz kapitalno ojačanu kompaniju i daleko bolje stanje na brodarskom tržištu nego donedavno, njegova vrijednost ima perspektivu rasta. Koliko su već pristigle ponude premašile zadani limit broja novih dionica (nasuprot donjem pragu uspješnosti postavljenom na milijun dionica), u splitskoj kompaniji još ne mogu precizirati.
Isto vrijedi i za iole konkretnije naznake strukture interesenata. No, iz domaće fondovske industrije neslužbeno se čuje da među ponuditeljima ima i domaćih fondova, ali među interesentima navodno ima i stranih. U fondovskoj zajednici s tim u vezi neki napominju da bi jedan od takvih kandidata mogao biti i, primjerice, američki fond koji otprije poznaje kompaniju jer se investicijski angažirao prilikom restrukturiranja jednog od kreditnih aranžmana kompanije.
Dio financijaša vjeruje da među interesentima ima i igrača koji na aktualnu dokapitalizaciju gledaju više strateški, a ne portfeljno, odnosno da ih zanima samo upravljački relevantan paket. Međutim, to su zasad ponajprije ili samo logičke križaljke, kao što su u sferi nagađanja i cijene koje su zainteresirani ulagači istaknuli u svojim ponudama.
Kako u tom pogledu izgleda struktura iskazane potražnje te hoće li i koliko ona na kraju biti veća od inicijalnih 25 kuna, trebat će pričekati službeno zaključenje postupka. Iako je tijekom financijskog restrukturiranja Jadroplov uspio, uz postalo, ishoditi otpis oko 27 milijuna dolara (ili više od 170 milijuna kuna) duga, još uvijek je on značajan.
No, danas se svakako lakše diše, a osjetno povoljniji globalni tržišni sentiment koji je u brodarskom sektoru prisutan ove godine to dodatno olakšava, to prije što su predviđanja izgleda kretanja cijena vozarina nakon podosta mršavih godina i dalje razmjerno povoljna. Rast pomorske trgovine i izvoz građevinskog materijala i metala na međunarodnoj razini potiče rast tržišta suhih transporta rasutih tereta, glavni su naglasci analitičara u prognozama.
Pomlađivanje flote
Kako je usporedno s oporavkom vozarina uslijedio i rast potražnje, a onda i cijena novogradnje, u Jadroplovu su objavili ugovaranje dvaju novih brodova s kineskim brodogradilištem. Računa se da će s jeseni cijene biti moguće i desetak posto više. Slična vijest je tako samo dan kasnije stigla i iz Alpha Adriatica, nekadašnje Uljanik plovidbe.
I Alpha Adriatic ide, naime, u kupnju dviju novogradnji, a posao je ugovorila s pulskim brodogradilištem. Sve u svemu, skorom dokapitalizacijom Jadroplov zaokružuje proces restrukturiranja i okreće se razvojnim ciljevima. Dvije novogradnje dio su plana potrebnog pomlađivanja flote, kojom bi se prosječna starost današnjih pet brodova s 15-ak godina spustila na pet-šest.
Usto, u narednim godinama fokus će se usmjeriti i na “zelene planove” poput projekta električnih brodova, što pak otvara mogućnosti da se u financiranju zaigra na europske fondove. Konačno, jedan od smjerova djelovanja u idućim godinama je i optimalizacija upravljanja imovinom, a s obzirom na Jadroplov ima nekoliko zanimljivih nekretnina.
U upravi Jadroplova tako su i pri objavi poziva poručili kako vjeruju da su pred društvom “mirna mora, jer ovaj proces kao finalni stadij restrukturirana predstavlja jezgru dugoročne stabilnosti, prosperiteta i razvoja”.
VIDEO Prosječna plaća u Zagrebu porasla je više od 1100 kuna!
