Upozorenja proizvođača i prerađivača mlijeka kako će uvođenje povratne naknade na ambalažu dovesti do smanjenja potrošnje domaćeg svježeg mlijeka te trgovcima dati još jači vjetar u leđa za uvoz trajnog po niskim cijenama, nisu “upalila”.
“Povratna stavka”
Za dva tjedna, odnosno 1. srpnja, vraća se Vladin “harač” na PET ambalažu mlijeka te mliječnih proizvoda (od 2 dcl naviše) od 50 lipa, kojega će vrlo brzo, kroz višu cijenu proizvoda, platiti krajnji potrošači, a mliječna industrija, kojoj je to “prolazna” stavka, i 2 lipe po svakoj ambalažnoj jedinici koju stavi na tržište (po sistemu onečiščivač plaća) plus PDV.
Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) uvjereni su kako će uvođenje povratne naknade imati snažan destimulirajući utjecaj na primarnu proizvodnju. Svježe mlijeko u PET ambalaži dominantno je domaće, proizvedeno na hrvatskim farmama, te će upravo ono poskupjeti za 50 lipa po litri. Sve to rezultirat će smanjenjem potrošnje domaćeg mlijeka s kojim već sada, s obzirom na potrebe, nismo samodostatni ni 50%, dok u kategoriji trajnog mlijeka (uglavnom u tetrapaku) na tržištu dominiraju robne marke trgovaca – i to pretežno iz uvoza. Takvo mlijeko nerijetko se prodaje i po dampinškim cijenama nižim od 3,50 kuna, domeće direktor Croatiastočara Branko Bobetić, te ističe kako 52 države svijeta, od kojih je osam u EU, imaju organizirani sustav povratne naknade. No nitko nema povratnu naknadu za mlijeko i mliječne proizvode.
Problem i damping i korona
– Svima je jasno kako se takva PET ambalaža, s koje nije moguće u potpunosti očistiti organske ostatke – ili pak podrazumijeva previše vode, energije i deterdženata – recikliranjem ne može ponovno uporabiti, već se koristi samo za manje vrijedne proizvode – kaže Bobetić te dodaje kako će rast fiksnih troškova, koji joj se sada nameću, biti veliko opretećenje za likvidnost mliječne industrije i nepovoljno će se odraziti na čitav sektor. Iz Croatiastočara su, doznajemo, tražili i odgodu povratne naknade na godinu dana, ali bez rezultata.
Dalibor Janda, predsjednik Udruge otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, kaže kako, prema grubim procjenama, novom nametu podliježe oko 110 milijuna jedinica PET ambalaže mlijeka i mliječnih proizvoda godišnje, čime bi se sektor opteretio s oko 60 milijuna kuna. Mljekarska industrija, iscrpljena koronom i dampinškim odnosima na tržištu, prva, naime, taj namet uplaćuje u Fond, čeka trgovce da prodaju proizvod i potrošače da ga kupe, a onda im Fond uplaćeni novac ponovno vraća nazad.
– Procjene su da će zbog toga potrošnja svježeg domaćeg mlijeka pasti za 20%, a fermentiranih i drugih mliječnih proizvoda u PET ambalaži za 7-12% – rekao je Janda, ističući kako je interes sviju da se sektor dodatno ne opterećuje i zadrži cijena svježeg mlijeka. Inputi u sektoru značajno su porasli, dijelom i cijena otkupa mlijeka, a konkurencija, s obzirom na velike količine EU mlijeka kojega proizvodnja i raste, snažna.
VIDEO Prošetali smo Pelješkim mostom: Hrvatska bi mogla biti spojena već za 30-ak dana
U čemu je problem, vratiš ambalažu i dobiješ novac natrag, a lijenost, pa dobro u kapitalizmu se ona ne plaća.