Statistike pokazuju da se Republika Hrvatska nalazi u jednom od najvećih valova inflacije. Upravo takva, krizna vremena podobna su za ulaganje u dugoročnu, sigurnu budućnost. Za Hrvate, investiciju za sada predstavljaju uglavnom nekretnine. To najbolje pokazuju statistički podaci koji govore da više od 85 posto građana ima neku nekretninu u svom vlasništvu.
Nekretnine možda jesu čest oblik ulaganja, no njihova najveća mana jest ta da ne mogu brzo postati likvidna imovina, odnosno novac. To ipak nije slučaj s investicijskim zlatom. Najveća prednost ove plemenite kovine jest ta da je otporno na inflaciju, krizna vremena, ratove i nepredviđene događaje. To dokazuje i statistika koja govori da je investicijsko zlato u 2020. godini zabilježilo rast od 20 posto u odnosu na proteklu godinu.
Zlato kao nakit nije investicijsko zlato
Početni ulagač stabilnog financijskog stanja treba prebroditi najrašireniji stereotip – da ulaganje u zlato znači posjedovati zlatni nakit nekog raširenog, poznatog brenda. Istina je da i zlatni nakit može biti oblik štednje u zlatu, ali ako nakit ima visoku kupovnu cijenu, to ne znači da će imati i visoku otkupnu cijenu.
Razlika leži u tome što kada zlatni nakit kupujemo, u cijenu je uračunat i rad majstora zlatara, ime samog brenda, ali i njegova uporabna vrijednost. Ipak, prilikom otkupa zlata, sve ove varijable nisu važne. Zlato koje otkupljujemo nije više planirano za uporabu. Zato se u cijenu ubraja samo i isključivo udio čistog zlata kao sirovine u tom određenom predmetu (stručno nazvana karataža).
Razlog zašto se pri otkupu zlata gleda isključiva masa zlata kao sirovine u tom predmetu je zato što se zlato iz predmeta topi i pretvara u poluge. Naravno, to nikako ne znači da nakit ne može biti oblik ulaganja. Svaki nakit ima oznaku. Tako primjerice 14-karatni nakit ima oznaku 585 što znači da taj prsten ili ogrlica sadrži 58,5 posto zlata. Da biste znali koliko zlata ima u određenom nakitu, moguće je odraditi besplatnu procjenu.
S vremenom, vrijednost zlata raste. Tako primjerice zlato kupljeno sredinom 2020. godine vrijedi oko 30 posto više nego sredinom 2019. godine. U odnosu na 2000. godinu, cijena tog zlata se utrostručila.
Bijelo ili žuto zlato?
Najkraće moguće rečeno, nema razlike u cijeni otkupa između bijelog i žutog zlata. Bijelo ima takvu boju isključivo zbog metala koji se dodaju kako bi nakit imao određenu čvrstoću, no pri otkupu, gleda se samo udio čistog zlata. Zato je važno da početnici pri investicijama znaju činjenicu da će zlatarnice često naplaćivati bijelo zlato po višoj cijeni, ali to ne mora značiti da će i njegova otkupna cijena biti viša.
Najvažnije je znati da se kod nakita računa i proizvodna cijena, a troškovi proizvodnje su veliki. Upravo zato se za dugoročnu investiciju preporuča investicijsko zlato
Zlatnici vs dukati
Investicijsko zlato je zlato koje je namijenjeno isključivo za trgovinu zlatom. Dakle, nije namijenjeno da se od njega izrađuje nakit ili da se koristi u industrijske svrhe, već je stvoreno kako bi se kroz njega štedjelo. Zato i predstavlja najsigurniji oblik ulaganja u zlato. Oslobođeno je od poreza na dodatnu vrijednost, a najvažnije – lako je likvidno što znači da se u svakom trenutku i svakoj zemlji može pretvoriti u novčanu vrijednost. Najpoznatiji predmet koji spada u investicijsko zlato je dukat.
Jedno od najčešćih pitanja svakog ulagača glasi je li bolje ulagati u dukate ili u zlatnike? Da bi se kvalitetno odgovorilo na ovo pitanje, potrebno je znati razliku.
Svaki je dukat zlatnik, ali nisu svi zlatnici dukati. Dukat je ime rezervirano za posebne vrste zlatnika izrađene prema povijesnim predlošcima, specifične mase, čistoće i promjera. Prve dukate uvela je Venecija, još u 13. stoljeću, a riječ označava kneza ili dužda. Najpopularniji dukat dobio je ime po austrijskom i hrvatskom caru Franji Josipu. Prvi put je otisnut 1915. godine, a upravo je taj i najprisutniji u našim krajevima. Koristio se kao vjenčani dar, ukras, investicija za budućnost, ali i pri međunarodnim plaćanjima.
'Tranzicija na euro prava je prilika za ulaganje'
Početi ulagati zapravo nikad nije kasno. Nema pravog ili krivog vremena za početak, no prilika za početak mogla bi biti tranzicija na novu valutu, euro, koja čeka Hrvatsku. Tako smatra Slaven Sviličić, direktor sektora za investicijsko zlato u Auro Domusu.
- Prelazak s kune na euro dobar je trenutak da se bar dio svoje imovine pretvori u zlato. Jer ono odlično štiti imovinu od inflacije. Zbog rasta potrošačkih cijena, naime, novac dugoročno postaje sve manje vrijedan. S druge strane, od ukidanja zlatnog standarda do danas, cijena zlata je narasla preko 40 puta – pojasnio je Sviličić. Smatra da je investicijsko zlato još uvijek nepoznanica zbog toga što se ljudi nedovoljno informiraju.
Naime, iz navike se oslanjaju na banke, no za razliku od bilo kojeg drugog oblika štednje, zlato je isključeno iz sustava poreza na dodatnu vrijednost, i otporno je na inflaciju, ali i bilo koje druge događaje u svijetu i društvu.
- Bitno je naglasiti da je ulaganje u zlato dugoročno ulaganje i kao takvo se najviše isplati. Može se početi s manjim ulaganjima odnosno kupnjom zlatnika ili pločica manje mase (od 1 do 10 grama), pa ih, ako budžet dopušta, kombinirati s većim proizvodima. Raznolikost raspona masa proizvoda investicijskog zlata omogućuje veću fleksibilnost kod odluke o monetizaciji odnosno prodaji, ako se i kad vlasnik na to odluči – preporučio je Sviličić.
Ako ste zainteresirani za investicijsko zlato, najbolje se informirati pri provjerenim ustanovama i institucijama. Auro Domus se pokazao kao vodeća tvrtka kada je riječ o investicijskom zlatu. U njihovim poslovnicama kao i na besplatnom broju telefona 0800/7372 možete dobiti sve potrebne informacije. Zlato možete pohraniti i u njihovim sefovima, te ga, uz dan prethodne najave, bilo kada preuzeti. Ukoliko želite, investicijsko zlato možete zamijeniti za novac bilo kad i bilo gdje u svijetu.
Sve o njihovoj usluzi investicijskog zlata možete saznati ovdje. Možete pogledati i njihov webshop.
Sadržaj je nastao u suradnji s Auro Domusom.
