Optima Telekom reprogramirao je kratkoročne kredite u dugoročni dug, dakako s manjom kamatom, što će se odraziti i na poslovanje tvrtke u idućem razdoblju, istaknuo je jučer Matija Martić, predsjednik uprave Optime i većinski vlasnik ovoga alternativnog telekoma. Dodao je kako sada tvrtku tišti na leđima vreća od 10 kilograma, a dosadašnja je kreditna obveza težila 100 kilograma. Detalje ugovora nije iznio osim informacije da su reprogram obavili sa Zabom koja je "glavna" banka Optime, kako je kazao Martić, i "nešto sitno" s Hypo bankom.
U pozitivi 2012.
Martić je najavio smanjenje gubitka na 45 do 50 milijuna kuna, 15-postotni rast prihoda u ovoj godini te mnogo bolju EBITDA, a u 2012. godini cilj je pozitivno poslovanje.
– U prilog ohrabrujućim rezultatima govori i to da nemamo nikakvih pravnih repova, poput problema s infrastrukturom, takozvanim DTK. Pojedini telekomunikacijski operatori to ne plaćaju, a mi se svime služimo posve legalno i to i plaćamo. To će u idućem razdoblju biti velika prednost pred ostalima. Broj korisnika nam raste te ih je na kraju 2010. godine bilo oko 280.000, a imamo i najbolje raspoređenu optičku mrežu – pohvalio se Martić tvrdeći da je cilj Optime prije svega rasti organski.
Nije još za udaju
Za najave o traženju strateškog partnera Martić je kazao da se na tome radi, no pritom je slikovito dodao da mlada mora biti skockana i ušminkana prije udaje te takva mora biti i Optima. To se, dakako, ogleda u financijskim rezultatima.
Na pitanje ima li možda već zainteresiranih, Martić je nastavio u istom tonu te kazao kako uvijek ima mladića koji gledaju zgodnu djevojku.
– Optima će nastaviti razvijati ponudu usluga za rezidencijalne i poslovne korisnike kako bi se odgovorilo na rastuće potrebe sve zahtjevnijeg tržišta – istaknuo je Martić i dodao kako je Optima dobro posložena tvrtka s potencijalom.
No Optimu posebice tište tzv. regulirani troškovi, odnosno interkonekcije, lokalne petlje, a o svima njima odlučuje regulator HAKOM. Kada bi se oni, a za to postoje valjani razlozi, kazao je Martić, umjesto sadašnjih 56% sveli na 40% prihoda, to bi se odrazilo na poslovanje.
