Grad Bjelovar najtransparentniji je hrvatski grad koji je atraktivnim mjerama pokazao kako ubrzati razvoj poduzetništva i povećati zaposlenost, uz besplatnu aplikaciju putem koje svi građani imaju uvid u isplate iz Proračuna Grada Bjelovara. Upravo je to bio povod konferencije pod nazivom Kako transparentnost utječe na poduzetništvo koju je Grad održao u suradnji s Večernjim listom i Poslovnim dnevnikom u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar.
Tom prilikom Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, istaknuo je da veza između transparentnosti i gospodarstva postoji te da ju je potrebno njegovati.
“Gospodarstvenici i građani žele znati kako se javni novac troši, a to bi u Hrvatskoj trebalo biti pravilo. Stoga u Poslovnom dnevniku i Večernjem listu želimo mijenjati društvo i poslati jasne i važne poruke o neminovnoj povezanosti gospodarstva i transparentnosti”, poručio je Nišević u uvodnom govoru.
Gradonačelnik Grada Bjelovara Dario Hrebak istaknuo je da više nisu jedina transparentna jedinica lokalna samouprave već da su im se na hvalevrijednom popisu pridružili općina Omišalj i Grad Sveta Nedelja. Podsjetio je i na izraz ABC, odnosno Anything but Croatia s obzirom na brojne strane investitore koji Hrvatsku zaobilaze zbog birokracije, prevelikih poreza i korupcije.
“Ako pošaljemo snažnu poruku građanima koji imaju pravo znati kako političari troše njihov novac, šaljemo snažnu poruku da bjelovarska kuna vrijedi više od bilo koje druge uložene kune u Hrvatskoj. Naglasak je na transparentnom ponašanju i borbi protiv korupcije. Smanjujemo prirez, gradska vlast je brza, učinkovita i jasna, nema što za skrivati i želi da građani znaju što uplaćuju u gradski proračun. Kako kaže krilatica ‘računi na sunce” i ‘bez računa se ne računa’, a to je svakako slučaj u Bjelovaru. Stoga pozivamo investitore da dođu i investiraju u grad Bjelovar jer ovdje njihova, odnosno vaša kuna vrijedi više nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj”, istaknuo je Hrebak i doda da moderno gospodarstvo ne može postojati na temeljima birokratskog modela iz prošlog stoljeća. Zatim je partnerica u Odjelu poreznog savjetovanja tvrtke Deloitte Helena Schmidt prezentirala trenutno stanje, izazove i perspektive za budućnost poreznih davanja na lokalnoj i državnoj razini.
U intervjuu “1 na 1” Vladimir Nišević i Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa, razgovarali su o načinu trošenja javnog novca i provođenju strukturnih reformi za efikasan sustav u službi građana. Huić je objasnio kako je, bavljenjem javne djelatnošću, odlučio od 2014. godine, kada je Udruga počela s radom, odlučio komentirati politiku i iznositi javne stavove u javnosti, posebice nakon što su, dodao je, tri vlade zaredom pogrešno reagirale na ekonomsku krizu koja je za Hrvatsku značila gubitak 150.000 radnika i demografsku krizu.
“U Vladi Tima Oreškovića, koja se nije bavila ideološkim temama, bio sam savjetnik i fokus je bio na fiskalnoj konsolidaciji, ekonomiju i poticanju gospodarskog rasta. Aktualna Vlada RH ima sreće i Plenković i Marić rade dobre stvari, no to nije dovoljno. Nije danas više riječ samo o visini poreza nego i kvaliteti usluge. Pa u Zagrebu gdje je prirez 18 posto škole nemaju sapun. To je cijela slika hrvatskog javnog sektora jer uzima puno, a daje malo”, kazao je Huić te dodao da ljudi koji obnašaju javnu vlast imaju obvezu prema građanima položiti račune i biti odgovorni. Smatra i da se Hrvatska suočava s manjkom demokracije i demokratske svijesti.
“Inzistiramo na manjim porezima kako bi nam ostalo više novca za druge stvari, želimo promijeniti i konkretizirati odnos poreznih obveznika i vlasti. Gradovi su uveli transparentnost, počeli rezati poreze i to je pokazatelj da se klima mijenja. Prepoznali su potrebu građana za transparentnom politikom. Političke elite ne mogu raspolagati javnim novcem kako žele već ga trebaju trošiti efikasno i na javna dobra, a to trenutno nije situacija”, upozorio je. Huić je naveo i da je Hrvatska na 62 posto prosjeka Europske unije, dok je istočna Europa na 75 posto stoga je potrebno rasti brže.
Osvrnuo se i na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj za koje kaže da je univerzalno i da ga mali broj plaća, no da troškove nitko ne kontrolira niti racionalizira. “Trebale bi postojati cijene usluga da se integrira javni i privatni dio, pa i vaučeri. Što se tiče mirovinskog osiguranja, potrebna je regulacija jer postoje različiti legalni načini kako ‘dobiti’ mirovinu, a od 1,200.000 umirovljenika veliki dio nije odradio puni radni staž”, upozorio je. Smatra da postoje dva pristupa: čekati da pobijede ljudi s načinom razmišljanja poput njega samog i gradonačelnika Darija Hrebaka, ili da se počne raditi i da jedinice lokalne samouprave digitaliziraju javnu upravu, poput, kako je naveo, Svete Nedelje gdje je moguće ocijeniti rad ljudi u javnoj službi. “Vlada RH nema pravo donositi mjere koje usporavaju hrvatski rast i zato nema smisla donositi mjere koje smanjuju našu konkurentnost. Udruga Lipa tražit će od svih političkih stranaka i nametnuti da centralna država učini državni proračun transparentnim, a da jedinice lokalne samouprave uvedu mjeru na primjeru Bjelovara”, zaključio je Davor Huić.
Nakon intervjua zamjenik gradonačelnika Grada Bjelovara Igor Brajdić održao je prezentaciju o razvoju gospodarstva u Bjelovaru, osvrnuvši se na opće mjere za poticanje poduzetništva, realizirane i planirane projekte te povezanost otvorenog proračuna i trošenja s generalnim napretkom gospodarstva.
Sve to ima smisla i država bi trebala raditi isto tako, transparentnost prije svega, pa bi i korupcije bilo manje... A što se tiče novca, novac države vrijedi puno više od novca građana ili poduzetnika. To se najbolje vidi po tome kada imate nešto preplaćeno ili kada morate plaćati akontacije. U zakonu piše da svi moraju obračunati kamatu kada se nešto plaća avansom, no država se uredbom izuzela iz toga... No, to je tako, kadija te tuži, kadija te sudi... Osim ako nisi Čačić pa kada si u vladi napraviš ugovor sa županijom koje si župan, i onda još kasnije tužiš državu i sve čisto...