Njemačka je najveća europska sila pa o njezinim ekonomskim politikama ovise trendovi koji će se preslikati na svih 28 članica Europske unije. Ekskluzivno za Večernji list o tome kako će Njemačka voditi poreznu i ekonomsku politiku govori Joachim Pfeiffer, čelnik Odbora za gospodarstvo u njemačkom parlamentu Bundestagu i jedan od kandidata za mjesto novog ministra gospodarstva. Pfeiffer poziva Hrvatsku da hitno počne reforme i sreže deficit ako ne želi bankrotirati.
Budućnost u biotehnologiji
CDU je odnio veliku pobjedu na nedavnim parlamentarnim izborima u Njemačkoj, ali nema većinu. Što sada?
– Osvojili smo 41,5 posto glasova. To je najveća pobjeda na izborima od 1990., odnosno od ujedinjenja Njemačke. Sada u Bundestagu držimo 311 od 630 mjesta. Međutim, naš koalicijski partner FDP nažalost nije prešao izborni prag pa o sastavljanju većine pregovaramo sa SPD-om i Zelenima. Koalicija s četvrtom strankom u parlamentu, komunističkom Lijevom strankom, nije opcija i s njima ne namjeravamo pregovarati.
Kako teku pregovori?
Tek smo ih počeli. Pregovori su vrlo zahtjevni jer čvrsto držimo poziciju da moramo nastaviti poticati ekonomiju, što znači da ne želimo povećavati deficit proračuna niti javni dug. Dapače, želimo ih smanjiti kako bismo povećali kompetitivnost njemačke ekonomije. Međutim, SPD i Zeleni ugrožavaju ovaj cilj jer traže veće poreze i socijalne transfere.
Već ste mnogo učinili na području reformi tijekom kojih je bilo puno rezova. Hoćete li ih nastaviti i u iduće četiri godine?
Sada smo u dobroj situaciji. Tržište rada poprilično se oporavilo i dobro funkcionira jer smo povećali konkurentnost pa smo u mogućnosti proizvesti proizvode i stvoriti usluge dovoljno konkurentne da ih prodajemo u Europi, ali i u Americi i Kini. Stopa zaposlenosti u Njemačkoj je na rekordnoj razini pa imamo najveće prihode od poreza i doprinosa na plaće u povijesti. Zato mislimo da nema potrebe povećavati poreze, dok socijalisti drže da moramo povećati porezni pritisak. Ne slažem se s tom inicijativom jer vjerujem da je jedini način da se poveća efikasnost i konkurentnost gospodarstva snižavanje troškova proizvodnje.
Najavljujete li time snižavanje poreza u Njemačkoj u skoroj budućnosti?
Ako ništa drugo, barem ih nećemo povećavati. Zabrinjavaju nas progresivni porezi na plaće i želja nam je smanjiti pritisak na građane s nižim i srednje visokim primanja. Oni su pogođeni fenomenom takozvane hladne progresije, odnosno svaki rast plaća povećava porezne obveze do te mjere da rast plaće samo neutralizira povećane troškove života, a ne nosi bolji standard. Jedan od najvećih izazova za Njemačku u budućnosti demografski su trendovi.
Nijemci stare kao nacija, što znači da odmah moramo započeti poboljšavanje mirovinskog sustava. Moramo ga učiniti održivim unatoč velikim pritiscima. Izazov će biti i jaz između ponude i potražnje za obrazovanom radnom snagom. Nedostajat će nam više od 6,5 milijuna ljudi do 2020., što znači da nam trebaju svi, od adolescenata do nezaposlenih.
Razmišljate li o promjenama u mirovinskom sustavu?
Već smo počeli provoditi reforme u mirovinskom sustavu. Izračun budućih mirovina temelji se na formuli koja u korelaciju dovodi rast neto plaća i razinu mirovina. Ako nema rasta primanja, nema ni rasta mirovina. To je prva promjena koju smo prihvatili. Važan je dio reforme i poticanje srednje generacije da ulaže u privatne mirovinske fondove. Donedavno je 90 posto njemačkih mirovina ovisilo o državnim fondovima, a sada se situacija mijenja u korist privatnog sektora. Potičemo i osnivanje mirovinskih fondova u tvrtkama. Važno nam je da sustav bude raznolik i da se tako diverzificira rizik.
Hrvatska Vlada odlučila je rezati olakšice za građane, ali i dalje potiče gospodarstvo i ulaganja. Koje će sektore Njemačka podupirati državnim poticajima u idućem mandatu?
Uvodimo olakšice za ulaganje u sektor istraživanja i razvoja (R&D) s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo. Važno je i boriti se protiv otpora prema tehnologijama jer to priječi naš znanstveni razvoj. Cilj je Njemačke i jači razvoj biotehnologije jer se taj dio gospodarstva seli iz Europe u SAD. To je sektor budućnosti. Bila bi katastrofa kada bismo izgubili proizvodnju na svom teritoriju.
Izvan EU porezi se režu
Neki stručnjaci u energetici kažu da će za Njemačku biti veliki izazov suočiti se s posljedicama prevelikog oslanjanja na alternativne izvore energije.
Solarna energija ili energija iz vjetra skuplje su od konvencionalne proizvodnje. Zato su troškovi za energiju u Njemačkoj veliki zbog jaza između poticaja za obnovljive izvore energije i prihoda od njezine prodaje. Troškovi za energiju rastu u cijelom svijetu, ali se jako razlikuju od tržišta do tržišta. U SAD-u troškovi energije iznose od 3 do 4 dolara po milijunu BTU-a (britanskih termalnih jedinica), u Europi 12-13 dolara po milijunu BTU-a, u Japanu od 15 do 17 dolara po milijunu BTU-a. U Americi se događa reindustrijalizacija, na koju moramo reagirati. Jako je bitno sačuvati okoliš, ali moramo graditi konkurentnu ekonomiju ako želimo proizvoditi strojeve, automobile ili avione po prihvatljivim cijenama. Njemačka je najveća industrijska sila Europe, ali SAD-u možemo uspješno odgovoriti samo ako ojačamo industriju u cijelom EU. Natjecanje se ne treba biti između Njemačke i Francuske ili Hrvatske, nego trebamo voditi politike koje će dovesti do toga da se Europa natječe s Amerikom i Kinom. Trebamo dokučiti je li Europa spremna na još jaču integraciju, koja je nužna ako želimo ponovno biti lideri svijeta.
Hoće li CDU odvesti EU u jaču poreznu integraciju?
Apsolutno podupirem svaki oblik integracije, bio on na polju financijske kontrole, zaštite prava i usklađivanja zakona pa do porezne politike. Ne razumijem zašto Europa diže poreze dok se na svim tržištima oni smanjuju.
Makroekonomski podaci u Hrvatskoj nisu sjajni. Boje li se Nijemci da će Hrvatska postati nova Grčka ili Slovenija?
Hrvatska ima izvanredan potencijal, ali mora srediti javne financije: uravnotežiti deficit i kreirati održiv proračun. Njemačka je bila u sličnoj poziciji prije deset godina, ali smo započeli teške i intenzivne reforme, osobito na tržištu rada. To morate učiniti i vi jer nitko neće ulagati u Hrvatsku ako ne riješite problem velikih troškova zaposlenika. Nužno je stvoriti i prijateljsko okružje za ulagače, jer se mnogo njemačkih kompanija žali na preveliku birokraciju, koja se još pogoršala ulaskom u EU. Nužna vam je i reforma obrazovnog sustava. Treba inzistirati na obrazovanju mladih za tehnička i inženjerska zanimanja kako bi se mogla jačati industrija i proizvodni sektori i privlačiti strani investitori.
Kako možemo smanjiti dugove i deficit proračuna?
Morate provoditi dubinske reforme. Ne smijete povećavati poreze ni deficit proračuna jer će postati neodrživ. Morate rezati troškove jer inače nećete moći plaćati dugove te riskirate bankrot države. Neke zemlje poput Francuske idu u suprotnom smjeru. To je kriva politika i stvara velike, velike probleme na razini Unije.
Šuška da ste ozbiljan kandidat za poziciju ministra gospodarstva u trećoj vladi Angele Merkel?
Rano je za podjelu dužnosti. U teškim smo pregovorima. Vidjet ćemo što će se dogoditi.
>>'U narednih 5-6 godina Hrvatska će se neprekidno zaduživati'
