Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi izjavio je u ponedjeljak kako će uvođenje eura za poslovne ljude značiti znatno mirniji san jer donosi stabilnost i predvidljivost, dok je analitičar Velimir Šonje kazao da se eventualni rast cijena može izbjeći snižavanjem poreza.
„Zamijenio bih sada sve prihode od pozitivnih tečajnih razlika u budućnosti za miran san i stabilan tečaj, a ulazak u eurozonu donosi značajno veću stabilnost, koja za poduzetnike znači rast profitabilnosti i predvidljivo poslovanje“, kazao je Tedeschi na panel raspravi o tome što uvođenje eura znači za građane, poduzetnike i financijski sektor u sklopu konferencije „Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“.
Istaknuo je i da hrvatski poduzetnici danas rade u visoko euroiziranom okruženju, glavnina obveza kompanija je u eurima, i poslovanje im je itekako izloženo promjenama tečaja.
Prka: Dobitnici građani i poduzetnici, banke kratkoročno gubitnice
Ističući da će prelazak na euro u tehničkom smislu biti bitno lakši od političke strane priče, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka je ustvrdio da će neto dobitnici tog posla biti građani i poduzetnici, a na banke će to kratkoročno imati negativni učinak. „Kratkoročno, banke gube prihod od konverzije valuta, koji danas imaju. No, dugoročno će se to kompenzirati smanjenjem regulatornog pritiska na banke, primjerice kroz niže obvezne pričuve, a morat će provesti i interno restrukturiranje i nadoknaditi taj gubitak prihoda“, rekao je Prka.
Ono što banke izgube, dakle prihode od konverzije valuta, netko treba dobiti, a u ovom su slučaju to građani i poduzetnici koji će biti neto dobitnici uvođenja eura, smatra Prka. Viceguverner Vedran Šošić je ukazao na još jedan trošak, koji će imati svi, a riječ je o trošku za tehnološke promjene – promjene softvera, kasa i sl.. Taj će trošak imati i građani i poduzetnici i financijski sektor, ali on će se umanjiti nižim premijama rizika, kao i izostankom konverzijskog troška.
Šonje: Rast cijena do 0,26 posto, a moguće je i smanjiti poreze
Jedna od najvećih bojazni oko uvođenja eura odnosi na se rast cijena, no ekonomski analitičar Velimir Šonje ističe da je učinak uvođenja eura na cijene u ranijim slučajevima bio u rasponu od 0,23 do 0,26 posto, a da se i taj učinak može izbjeći snižavanjem poreza. Drugi je strah povezan uz konverziju kredita, ali sudionici panela ističu da će se svi oni krediti koji danas nisu vezani uz euro u trenutku prelaska na jedinstvenu europsku valutu automatski i besplatno konvertirati u eurske, po konverzijskom tečaju koji će vrijediti za sve segmente, a kamatne stope mogu samo ići na dolje, s obzirom na nižu rizičnost zemlje koja je u eurozoni.
Grčić: Za uvođenje eura važni razvoj gospodarstva i gospodarski rast
Saborski zastupnik SDP-a Branko Grčić izjavio je u ponedjeljak kako je uvođenje eura dugi proces za koji su potrebni razvoj gospodarstva i gospodarski rast, a ti se ciljevi ne mogu postići samo uvođenjem eura.
Na upit je li SDP za ili protiv uvođenja eura, odgovorio kako je to teško reći u ovom trenutku.
"Rekli smo da je to proces, prvi korak na dugom putu. Strategija je dobar dokument i moramo je imati. Moramo znati koje su koristi, što su troškovi za građane, za poduzeća i državu, a nakon toga procjenjivati jesmo li spremni ući u takvu epizodu", rekao je Grčić na marginama konferencije "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj".
Korist od uvođenja eura za građane, koji su jako zaduženi, moglo bi biti uklanjanje valutnog rizika, ali s druge strane postoji objektivni strah od rasta cijena, što se događalo i u drugim zemljama.
"U najmanju ruku postoji nešto za što trgovci kažu - zaokruživanje cijena. Ako je nešto sedam kuna, oni će vrlo rado to zaokružiti na jedan euro, pa će biti 7,50 kuna. Takve stvari će se sigurno događati, ali ja ne očekujem nekakav bitan porast cijena koji bi bitno ugrozio standard građana", kazao je .
S obzirom na golemi dug, koji je u svim segmentima države veći od 500 milijardi kuna, smatra kako bi dobitak od uvođenja eura trebao biti pad kamatnih stopa, restrukturiranje duga i smanjenje ukupnih troškova kamata.
Grčić drži realnom procjenu da bi do uvođenja eura moglo doći 2022.-2023. ako se nastave sadašnji pozitivni trendovi u gospodarstvu i fiskalnoj sferi, no upozorava kako potencijal Hrvatske, usporedivo s drugim zemljama, i nije tako dobar.
"Na to je ovih dana upozorio i Međunarodni monetarni fond. Hrvatskoj su potrebne strukturne reforme kojih, nažalost, u ovom trenutku nema, o njima se uopće ne govori jer su neke druge teme zauzele prostor rada Vlade i medijski prostor, prije svega Agrokor, Ina i slično", ocijenio je.
Uvjete za rast plaća stvorit će daljnje jačanje konkurentnosti gospodarstva, veća produktivnost rada i kapitala, a samo uvođenje eura neće bitno utjecati na plaće. "Građani u tom procesu mogu samo izgubiti ako imamo minimalni rast cijena, a s druge strane nemamo dovoljno snažno gospodarstvo da omogući rast dohodaka", rekao je Grčić.
evo naših vitezova i zmajeva , sjede u prvim redovima , naši neimari i zadužitelji naše djece i unučadi ... vitez reiner , vitez njonjo , zmaj anemija , zmaj tegereša vujčić , ženski zmaj ( aždaja ) klimavica ,, ćoškoglavi zmaj , najveći zmaj haenesa štroca štromar , zmaj pinokio , barun balbetore agrokorski ( rohatinski ) ... tu su i manji zmajići , manjinski zmajić savo radić , pastor milošević , bago , kovačev ... samo mi fali ona zmajica iz kraša aždaja marica vidaković i njezin mentor iz kraša vitez bijelog medvjeda nadan vidošević ... moram priznati da takvih viteza , zmajeva i aždaja nema nitko kao mi ... ej , švicarska , stižemo te !!!