Na ministarskoj konferenciji platforme Prijatelji kohezije, neformalne skupine zemalja EU koja se protivi rezanju kohezijskih sredstava u proračunu Unije, a koja se održava u Dubrovniku danas i sutra (ponedjeljak i utorak) sudjeluje i poljski ministar investicija i razvoja Jerzy Kwieciński.
S njim smo razgovarali o prijedlogu EU proračuna za razdoblje 2021. do 2027. koji predviđa manje novca za sufinanciranje razvojnih projekta u siromašnijim zemljama od kojih je Poljska dosad iznimno profitirala te koja su njihova iskustva u privlačenju i zadržavanju ulagača.
Manje za siromašne članice
EU mijenja prioritete, što se odražava i u prijedlogu Europske komisije za novi višegodišnji financijski okvir. Unija ostaje bez Ujedinjenog Kraljevstva, države koja je bila veliki uplatitelj u zajednički budžet, ali tu su i novi izazovi, kao što su sigurnost i migracije, što ostavlja manje novca za kohezijske politike i Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP). Vidite li način kako nove potrebe pomiriti s onim starima?
Procjenjuje se da će se proračun EU bez Velike Britanije smanjiti za 10-12 milijardi eura godišnje. Ipak, politike kao što su CAP i kohezijska politika trebale bi ostati ključne u proračunu EU jer su bliske građanima. Rješenje bi bilo svježi novac, bilo u obliku viših doprinosa država članica ili novih vlastitih sredstava. Tijekom pregovora Poljska je predložila povećanje doprinosa. Naš je prijedlog pošten. Možemo platiti više, tako da se EU može suočiti s novim izazovima, kao što su nezaposlenost u južnim zemljama ili migracije, ali CAP i kohezijska politika trebaju ostati jaki.
Što, prema tom prijedlogu, čeka Poljsku?
Trenutačni prijedlog EK ne uzima posve u obzir stupanj razvoja i razliku BDP-a države članice od prosjeka EU BDP-a po glavi stanovnika. Predloženi rezovi za zemlje Srednje Europe, npr. Češku, Slovačku, Mađarsku, Litvu i Estoniju viši su nego u drugim članicama. Za Poljsku je predloženo smanjenje za 23 posto – s 83,9 milijardi eura na 64,4 milijarde eura. Razumijemo da se države članice koje su se pridružile EU 2004. i kasnije brzo razvijaju, ali su naše investicijske potrebe još mnogo veće nego u starim zemljama EU.
Poljska, očito, nije zadovoljna prijedlogom da se više novca usmjeri na europski jug, no činjenica jest da ste razvojno pretekli Grčku, na primjer. Gdje vidite najveće rizike ovog prijedloga?
Usprkos napretku posljednjih godina, Poljska je još na razini od 70% prosječnog BDP-a po stanovniku u EU standardima kupovne moći. Od 20 najsiromašnijih regija u EU, njih pet nalazi se u Poljskoj. Stoga ne postoji opravdanje za radikalno smanjenje sredstava kohezijske politike za Poljsku. Kohezijska politika trebala bi se i dalje fokusirati na manje razvijene regije i države članice.
Neke promjene izgledaju pozitivne, a druge se mogu zamijeniti dosadašnjim dobrim praksama. Općenito, novi proračun nudi manje siromašnim regijama i državama članicama, ne samo u financijskom smislu nego i u smislu dostupnosti i mogućnosti korištenja sredstava u skladu s realnim razvojnim potrebama, financijskim potencijalom i administrativnim kapacitetima.
Što želite postići kroz skupinu Prijatelje kohezije? Sličnosti među zemljama u skupini postoje, ali tu su i razlike – Hrvatska je, primjerice, opterećena održavanjem sigurnosti na vanjskoj granici, ali isto tako treba EU novac za razvoj.
Potpuno se slažem – nismo isti. Očito je da zemlje imaju različite potrebe, probleme i potencijale. Prijatelji kohezije platforma je koja nam pomaže da radimo na zajedničkim ciljevima. Učinkovitije je slušati i razgovarati nego nametati rješenja od vrha prema dolje. Isto vrijedi i za pregovore o proračunu EU. Lakše je postići poželjna rješenja ako imate saveznike. Poljska i Hrvatska imaju mnogo zajedničkih ciljeva. Jedna od njih je održati snažnu kohezijsku politiku, koja je prilagođena potrebama članica EU.
Hrvatsko predsjedanje
Rasprava o novom financijskom okviru vjerojatno će biti otvorena na jesen, nakon EU izbora, što znači da bi središnja rasprava i odluka mogla biti donesena tijekom hrvatskog predsjedanja EU. To je ogromna prilika, ali i obveza za Hrvatsku. Kako surađujete s Hrvatskom na tom području?
Po mom mišljenju, ključ uspjeha su precizno definirani ciljevi. Jedan od ciljeva poljskog predsjedanja u 2011. bila je rasprava o kohezijskoj politici. Zaključci iz ove rasprave rezultirali su mnogim mudrim rješenjima za programsko razdoblje 2014. – 2020. Trenutačno ste u drugoj situaciji. Pregovori su u tijeku, ali siguran sam da bi mnoga naša iskustva mogla biti korisna. Štoviše, kao najveći korisnik kohezijske politike, imamo mnogo primjera da europski fondovi stvarno utječu na razvoj zemlje. Naša ulaganja u inovacije i konkurentnost gospodarstva, smanjenje nerazmjera u razvoju, razvoj prometne i ekološke infrastrukture mogu biti jak argument.
Kako privlačite i – što je vrlo važno – zadržavate domaće i strane ulagače?
Drago mi je da nas investitori izabiru ne zbog konkurentske prednosti koju smo imali u posljednjih 25 godina, to jest jeftine radne snage, već prije svega zbog kvalitete zaposlenika, pravnog okruženja i privlačnosti tržišta. Od početka 2016. privukli smo gotovo 700 stranih ulaganja, i to vrlo inovativna, ulaganja cijelog niza tvrtki. Prije deset godina naučili smo tešku lekciju da izravna strana ulaganja moraju biti čvrsto ukorijenjena u nacionalnom gospodarstvu.
Perspektiva ulaska Republike Hrvatske u eurozonu
Imaju. Otimati tudje novce!