BDP RASTE

Portugal dokazao da izlaz
 iz krize nije samo u štednji

Foto: Pedro Nunes/Reuters/Pixsell/Reuters/Pixsell
11.04.2019.
u 17:42

Costina vlada planira da javni dug ove godine padne na 118 posto BDP-a. No, trend pada zaduženosti ne bi bio moguć bez otkupa obveznica Europske središnje banke

Naoko neobičan ekonomski pristup za koji se odlučila portugalska vlada lijevog centra daje prve opipljive rezultate, a sve se više spominje kao model koji bi trebali slijediti i ostali europski socijaldemokrati.

Portugal se primjetno oporavlja od dužničke krize koja je prije osam godina zemlju dovela na rub bankrota. Prema službenoj statistici, portugalski BDP lani je porastao 2,1 posto čime je drugu godinu zaredom ostvaren veći rast nego što je to uspjelo eurozoni.

Rezultat zaokreta

Takav rezultat Portugal nije zabilježio već 20 godina. Procjene Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) govore da će portugalsko gospodarstvo ove godine ojačati 1,7 posto. K tome, nezaposlenost je prepolovljena na 6,7 posto, a zemlja je na putu da ove godine eliminira proračunski deficiti, prvi puta u više od 40 godina.

Podaci s kraja ožujka pokazali su da je lanjski proračunski deficit iznosio 0,5 posto BDP-a što je najniža stopa od obnove demokracije prije 45 godina.

Podsjetimo, još 2011. godine, kada je Portugal zatražio međunarodnu financijsku pomoć od Europske unije i MMF-a od 78 milijardi eura, manjak u riznici iznosio je 11,2 posto vrijednosti gospodarstva. Pozitivni makroekonomski podaci rezultat su zaokreta manjinske vlade premijera Antonija Coste koja se usudila napustiti stroge ciljeve proračunske potrošnje. Teza Costine vlade je da veća proračunska potrošnja od zadane može povećati gospodarski rast i time postići ciljeve Europske komisije.
 Međutim, to ne znači da je Lisabon krenuo u rat s Bruxellesom. Štoviše, vlada se odlučila za pomirljivi pristup, pa primjerice nikada nije predlagala otpis dijela duga.

– Javna potrošnja ostala je pod kontrolom, jedinični trošak rada je smanjen, pa je Portugal mogao privući više izravnih stranih ulaganja i time povećati izvoz – pojašnjava za Financial Times Ivan Scalfarotto, nekadašnji talijanski ministar trgovine. Dodaje kako je Costa k tome i dobar komunikator koji je javnosti naglašavao ideju o “kraju žrtvovanja” te efikasno uspio održati koaliciju na okupu.

Kako sada stvari stoje, Costa je uspio uvjeriti javnost u ispravnost svog pristupa. U listopadu se održavaju parlamentarni izbori, a ankete pokazuju kako Costina koalicija ima dvoznamenkastu prednost pred konkurentima. Za mnoge na europskoj ljevici Antonio Costa je premijer koji je pokazao da se krizi države mogu othrvati bez masovnih otpuštanja i pada životnog standarda stanovništva kao što je to slučaj u Grčkoj. S druge strane, za kritičare vlada u Lisabonu imala je samo jako puno sreće.

Light štednja

Portugalsko gospodarstvo poraslo je na krilima globalnog ekonomskog rasta, pada cijena nafte, snažnog rasta turizma – prihodi su se od 2011. godine udvostručili na 15 milijardi eura – te u oštrom padu cijene servisiranja duga, trećeg najvećeg nakon Grčke i Italije.

Vlada planira da javni dug ove godine padne na 118 posto BDP-a. No, trend pada zaduženosti ne bi bio moguć bez programa otkupa obveznica Europske središnje banke. Politički oponenti tvrde da je Costina vlada ustvari uvela blažu verziju štednje.
Primjerice, iako je porez na dohodak snižen, povećano je neizravno oporezivanje. Prethodni premijer Pedro Passos Coelho nedavno je optužio socijaldemokrate da su srezali proračunska izdvajanja za zdravstvo i školstvo više nego njegova vlada tijekom dužničke krize.

Komentara 1

PU
Pukovnik
17:58 11.04.2019.

To je zato što Portugalci vole svoju zemlju ..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije