Za dioničare banaka ovo nije dobra godina na hrvatskom tržištu; devetomjesečna dobit prije oporezivanja iznosi 2,63 milijarde kuna, što je 47 posto manje nego u istom razdoblju lani kad su zaradili 4,96 milijardi kuna, pokazuju to privremeni nerevidirani podaci HNB-a za kreditne institucije.
U minusu od ukupno 239,59 milijuna kuna završilo ih je 13, točno polovica bankarskog sektora. U crvenom su i obje državne banke: Croatia ima gubitak od 13,41 milijun kuna, dok je HPB polugodišnji minus od 65 milijuna kuna smanjio na 109 tisuća kuna.
Štedionicama ide
Najbolji je rezultat ostvario PBZ, 916,71 milijun kuna, no i to je 27 posto manje od lanjskih 1,26 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Erste sa 700,42 milijuna kuna i padom od 10 posto u odnosu na lani, a tek treća Zaba sa 601,20 milijuna kuna i više nego prepolovljenom dobiti; lanjskih 1,41 milijardu kuna 57 posto je više od ovogodišnjeg rezultata. RBA je dobit pala 13,1 posto, na 339,16 milijuna kuna, dok se Addiku prepolovila, na 123,1 milijun kuna. Najveći je gubitak Splitske banke koja će se do rujna sljedeće godine integrirati u mađarski OTP – 76,46 milijuna kuna, 45 milijuna kuna gubitka ima Veneto banka koja je odnedavno u vlasništvu PBZ-ove vlasnice Intese Sanpaolo, a treći najveći minus ima Sberbank Hrvatska – 30,53 milijuna kuna.
Za razliku od banaka, stambenim štedionicama ide bolje; ostvarile su ukupnu dobit prije oporezivanja 52,98 milijuna kuna, 10 posto veću nego u devet mjeseci 2016. kad su imale 48,06 milijuna kuna dobiti. Najbolje je poslovala Prva stambena štedionica Zagrebačke banke koja ima bruto dobit 24,62 milijuna kuna, Raiffeisen stambena štedionica zaradila je 15,32 milijuna kuna, PBZ stambena štedionica 6,88 milijuna kuna, Wüstenrot 3,81 milijun kuna, a HPB stambena štedionica 2,34 milijuna kuna.
Mogu plasirati i 100 mlrd. kn
Prerano je i pomisliti da su banke prestale plaćati danak izloženosti Agrokoru: rezervacije za loše kredite koncernu i povezanim osobama izdvajane su najviše u prvoj polovici godine, no to je još uvijek “neverending story” za koju upućeni smatraju da se odvija po prilično podcijenjenim vrijednostima potencijalnih gubitaka. “Usklađenja” se i dalje mogu očekivati, potrajat će dok se banke opet dočepaju profita iz rekordne 2016. u kojoj su prije poreza zaradile 6,4 milijarde kuna.
No, s obzirom na to da su u posljednjih deset godina utržile 35,82 milijarde kuna prije oporezivanja i dodatno se kapitalizirale u skladu sa zahtjevima HNB-a, stopa ukupnog kapitala drži se na 22,70 posto – adekvatnost kapitala hrvatskog bankarskog sektora u europskom je vrhu. Ima ga sasvim dovoljno da se pokrene, još uvijek izostali, novi kreditni ciklus. Iako se bankari žale na regulatorni pritisak i, uz “nedostatak projekata” dijelom i tako opravdavaju kreditnu neaktivnost, u središnjoj banci drže da zahtjevi za omekšavanje regulative s pozicije mogućnosti kreditiranja realne ekonomije nemaju baš nikakvo uporište.
Kako je nedavno procijenio viceguverner HNB-a Damir Odak, mogući bi rast kredita koje bi banke odobrile građanima i poduzećima, ovisno o strukturi portfelja, s pozicije kapitala mogao iznositi između 70 i 100 milijardi kuna a da banke ne dođu do granične kapitaliziranosti. A tada bi i profiti porasli.
ovaj bi izoka oteja!