Oba, oba su pala! – slavodobitnom bi se rečenicom mogla parafrazirati odluka Vrhovnog suda u kolektivnom postupku u slučaju Franak kojom je, nakon što je donio odluku za ništetnost promjenjive kamatne stope, sud odbio i revizije banaka za ukidanje odluke o ništetnosti valutne klauzule. Udruga Franak time je, nakon osam godina, dobila pravorijek za svoje članove, a njih 125.000 otvoren put za privatne parnice kojima će tražiti povrat preplaćenog. Gotovo je, ad acta!
“Vrhovni sud presudio je da su banke povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita ugovorenih u švicarskim francima“ – ta, uvodna rečenica obrazloženja presude Rev 2221/2018-11, koju je na web-stranici Vrhovnog suda potpisao glasnogovornik, sudac Željko Pajalić ući će u anale europskog pravosuđa. Jer ovo je i prva kolektivna presuda u EU te vrste.
Čeka se još odluka suda
S Vrhovnog suda objašnjavaju da su odbili revizije osam banaka jer su povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita, sklapanjem ugovora u kojima su koristile nepoštene i ništetne ugovorne odredbe: ugovaranjem valute čija je glavnica vezana uz CHF (valutna klauzula) a da o tome nisu pojedinačno pregovarale. Navode i da je već pravomoćno presuđeno da banke moraju prestati s takvom praksom te da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama pozivati na ovu odluku suda. Sud je odlučivao i o reviziji Sberbanka vezanoj uz povećanje kamata, i ona je odbačena.
– Svanuo je i taj radostan dan, Vrhovni sud razriješio je slučaj Franak. Svih osam banaka krivo je za nezakonito, nepošteno postupanje. To znači da sada 125.000 potrošača koji su ugovarali CHF kredite može bez nervoze na sudovima tražiti svoj novac. Ne treba se žuriti, vremena ima sve do 2023. – komentira saborski zastupnik Snage i aktivist Franka Goran Aleksić te dodaje da Vrhovni sud mora donijeti još i odluku je li ugovor u CHF u potpunosti ništetan, a tad bi odšteta za potrošače bila i 100 posto veća nego povrat preplaćenih kamata i razlike tečaja. Usto, nada se i da će Vrhovni sud promijeniti, kako ga naziva, zastarjeli stav o zastarama potraživanja koji je u suprotnosti s pravom EU, prema kojemu, utvrdi li se nepoštenost ugovornih odredaba, zastare potraživanja nema.
– Pokrenut ćemo novi val tužbi i očekujem da ih do kraja 2022. bude više od 100 tisuća. Sada nam slijedi afirmacija ništetnosti CHF ugovora – najavljuje Aleksić koji očekuje da će banke u sljedećim godinama platiti potrošačima ukupno 15 milijardi kuna.
Poseban zakon za odštete
Zasluga za ovakav ishod zasigurno pripada odvjetnici Nicole Kwiatkowski, koja je, zajedno s kolegom Nikšom Valjalom, napisala pionirsku kolektivnu tužbu o kojoj je afirmativnu prvostupanjsku presudu donio sudac Radovan Dobronić. Pitamo je je li sad gotovo, kakav pravni lijek još preostaje bankama?
– Ustavna tužba, EU sud. No oba su već rekla svoje u presudama za pojedinačne slučajeve pa nije izgledno da će to tražiti, a i da traže, da će biti uspješno. No ova je odluka dodatna potvrda, danas sam ponosna – ne skriva odvjetnica koja vjeruje da je ovo dobar trenutak da banke sjednu za stol s dužnicima i riješe odštete bez parničenja.
– Ako država vidi smisla da to riješi kroz poseban zakon, ne bi ni to bila loša odluka. Možda bi bilo učinkovito iako mislim da je loše da se presude bez takve intervencije ne poštuju – ističe.
HUB je poručio da razmatra daljnje pravne korake te tvrdi da sud nije dao nikakva nova prava korisnicima kredita, no konkretniji su bili u Erste banci.
– Obrazloženje presude može upućivati na to da kod konvertiranih kredita ne postoji pravna osnova za ostvarivanje bilo kakvih daljnjih prava u individualnim postupcima. Osim toga, kad su u pitanju nekonvertirani i krediti otplaćeni prije konverzije, još uvijek postoji dvojba prekida li kolektivna tužba zastaru – kažu u Erste banci, dok pravnici Franka poručuju da je Vrhovni sud već odlučio i da kod konvertiranih postoji pravni interes za potraživanje preplaćenog.
Više se ja brinem da tu ne "prijeti" država. Da ne donesu neki zakon da pokupe dio kolača samih građana.