Novi problemi u Geofotu. Nakon što je potkraj prošle godine ta donedavno najbrže rastuća hrvatska kompanija izbjegla pokretanje predstečajne nagodbe, sada je na pragu stečaja. Zanimljivo, zahtjev za otvaranje stečaja nad Geofotom sudu je uputila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), inače jedan od dioničara tvrtke. EBRD je u vlasničku strukturu Geofota ušao 2010. godine, ulaganjem od četiri milijuna eura. Za taj novac banka je dobila udjel od 9,6 posto kompanije, a većinski vlasnik i osnivač Zvonko Biljecki najavljivao je da će do 2012. kroz organski rast kompanije taj udjel spasti na 6,5 posto. Ipak, dogodilo se upravo suprotno. Kriza je rezultirala ozbiljnim padom prihoda Geofota koji su se prepolovili u odnosu na rekordnu 2009. a tvrtka je zapala u ozbiljne probleme s likvidnošću.
Bez reprograma
Proteklih godinu i pol dana računi tvrtke bili su učestalo blokirani, a potkraj prošle godine 66 dana bez prekida. U EBRD-u su vjerojatno zaključili kako je dugoročna solventnost tvrtke ugrožena, te temeljem toga zatražili otvaranje stečaja. Ipak, sam Biljecki kaže kako je uvjeren da do toga neće doći.
– O zahtjevu EBRD-a odlučit će sudski vještak, čiji se pravorijek očekuje za 60-ak dana. Dakle, imamo dva mjeseca da riješimo stvar i uvjeren sam da će nam to poći za rukom. Imamo 52 milijuna kuna ugovorenih poslova za sljedeću godinu, a trenutačno se nalazim u Azerbajdžanu gdje ćemo potpisati golemi ugovor vrijedan i do 100 milijuna eura – kaže Biljecki koji ustrajava u prijašnjim najavama da će 2013. biti godina oporavka za njegovu kompaniju. Hoće li se to i ostvariti znat će se u iduća dva mjeseca, iako je svakako neuobičajeno da jedan od dioničara kompanije zahtijeva njezin stečaj, čak i bez mogućnosti reprograma dugova kroz predstečajnu nagodbu. Kako potražnje za geodetskim i geoinformacijskim uslugama u Hrvatskoj trenutačno baš i nema, a i teško je vjerovati da će ih – u okruženju proklamirane proračunske štednje – biti, evidentno je da će se Geofoto za spas morati okrenuti stranim tržištima.
Poznati strancima
Tvrtka ima značajne reference na projektima u Europi, Aziji i Južnoj Americi, no njezino temeljno tržište oduvijek je bila Hrvatska. Može li se iz projekata u izvozu, koji u pravilu zbog većih troškova imaju i manju profitabilnost, financirati stabilno poslovanje Geofota, pitanje je na koje zasad nema jasnog odgovora. Budućnost nekadašnje gazele domaćeg gospodarstva potpuno je neizvjesna.
>> Geofoto na korak do predstečajne nagodbe
Još jedan od dokaza da je Hrvatska premala zemlja za firme koje ne posluju sa državom. Naime, država je postala najveći poslodavac u Hrvatskoj što je najveća glupost otvorenog tržišta. Na taj način se poslovi dobivaju samo preko veze i korupcijom a o slobodi ni traga.