Država do kraja godine mora isplatiti umirovljenicima 820 milijuna kuna duga. Kako su proračunska sredstva ograničena, već je prije najavljeno da će država prodati 3,5 posto udjela u HT-u upravo radi podmirivanja te obveze. Kako je priopćeno iz HT-a, država je taj udjel prebacila na Umirovljenički fond koji će i obaviti prodaju, a iznosom bi mogli podmiriti ovogodišnju obvezu duga umirovljenicima.
Za umirovljenike koji su tražili puni iznos isplate duga Vlada će i sljedeće dvije godine morati osigurati oko 850 milijuna kuna, a 2013. godine 121 milijun kuna. Isplata dijela umirovljenika koji su odabrali povrat polovice duga završena je lani. Ovim potezom Vlada potvrđuje obećano da neće smanjiti primanja ijedne socijalne skupine te da će se radije za to zadužiti. Umirovljenika ima oko 1,8 milijuna.
Prodajom udjela u HT-u država će riješiti ovogodišnji dug umirovljenicima, no još se ne zna kako će to ostvariti sljedeće godine.
Kako rade u vladi evo jednog primjera :) LOL . Organizacija rada ( ili Mravlji život) Nekoć je živio sretan i vrijedan Mravac koji je dan za danom uredno išao na posao. Cijelog radnog dana je bio veseo i dobre volje pa si je ponekad i zviždukao vesele pjesmice. Bio je sretan da ima posao i njegovi su učinci bili odlični. No, bila je tu i kvaka: Mravac je radio je bez odgovarajućih smjernica jer uopće nije imao nadređenog vođe. Stoga g. Stršljen, direktor poduzeća, odluči da se takva situacija ne smije tolerirati te zaposli Bubamaru koja je imala veliko iskustvo s vođenjem. Prva briga Bubamare je bila da uvede kartice za evidentiranje Mravkovih dolazaka i odlazaka s posla. Uspostavila je također i sustav primki i izdatnica. Stoga je bilo nužno zaposliti i tajnicu za pripravu dosjea i izvješća. Gospođica Paučica koju su s tim ciljem zaposlili uspostavila je ubrzo i pismohranu te postala odgovorna i za preuzimanje telefonskih poziva. Čitavo to vrijeme je vrijedni Mravac samo radio i radio i radio... Direktor, g. Stršljen, je bio oduševljen izvješćima koja je primao od Bubamare te je uskoro počeo zahtijevati i odgovarajuće studije s grafikonima, pokazateljima i analizama trendova razvoja. Poradi toga je bilo potrebno zaposliti Hrušta kao ispomoć direktoru te nabaviti novo računalo s tiskačem. Pomalo je sretan i vrijedan Mravac počeo zaostajati s poslom i tužiti se na svu papirologiju s kojom se po novoj organizaciji morao baviti. Direktor je shvatio da mora hitro djelovati te je smjesta ustanovio mjesto šefa službe koji će nadzirati rad sretnog i vrijednog Mravca. Na to novo radno mjesto su zaposlili Cvrčka koji je najprije promijenio sav namještaj u svom uredu te zahtijevao novi ergonomski stol i novo računalo s ravnim zaslonom. Cijelu tu hrpu novih računala trebalo je umrežiti, a novi je šef službe dobio pomoćnika (uzgred, bio mu je pomoćnik i u prijašnjem poduzeću) zaduženog za izradu strateškog projekta vođenja i proračun nove službe. Za to je vrijeme Mravac postajao sve manje vrijedan. \"Morat ćemo naručiti izradu studije o međuljudskim odnosima i zadovoljstvu zaposlenih u poduzeću!\", stručno je ustvrdio Cvrčak... Pregledavajući brojke i grafikone, g. Stršljen, direktor poduzeća, ustanovio je na svoje veliko čudenje da služba u kojoj radi sretni i vrijedni Mravac, nije više tako uspješna kao nekad. Stoga zamoli za pomoć vrhunskog savjetnika, gospođu Sovu koja bi trebala izraditi analizu stanja i predložiti najbolje rješenje za njegovo poboljšanje. Nakon tromjesečnog snimanja stanja, gospođa je Sova podastrla izvješće u kojem je kao glavni razlog pada produktivnosti naveden višak zaposlenih. U skladu s preporukom, direktor je poduzeo hitre i učinkovite mjere te otpustio Mravca. Pouka (o pravnom lijeku) priče: Nikada ne budi sretan i vrijedan Mravac. Puno se više isplati biti nesposoban i ne raditi ništa. Nesposobnima ne treba nadzor. Ako si usprkos tome učinkovit, nikada ne pokaži da te veseli to što radiš jer za to nema opravdanja. Ako ipak na svaki način želiš biti poput Mravca, otvori vlastito poduzeće pa nećeš morati raditi za Stršljena, Bubamaru, Paučicu, Hrušta, Cvrčka i Sovu. Nazalost, cijela je ova priča utemeljena na nučnim istraživanjima koja su pokazala da najveći broj ljudskih bića teži parazitskom životu. Palotinci