Prilikom upisa na fakultet primarna želja prosječnog studenta je završiti studij u propisanom roku. Neki završe relativno jednostavno, neki se muče i izgube godinu radi jednog-dva ispita, misleći da je smak svijeta što iduću ostaje samo taj jedan ispit. Nekima sine na višim godinama da je sve to prošlo suviše brzo i požele usporiti vrijeme pa upisuju apsolventske godine nakon treće, četvrte ili pete. Kako god bilo, provesti godinu dana bez prekomjerno fakultetskih obveza sa zadržavanjem studentskih prava može biti životno iskustvo nebrojeno vrjednije od diplomiranja u roku s praznim CV-om koji već kreće u opticaj. Kako popuniti vrijeme za izgradnju sebe pitanje je koje si konstantno postavljamo, no ono se još više potencira kada nam samo to i preostaje, a studij shvatimo kao samo jedan korak u izgradnji bolje budućnosti, objašnjava nam studentica Iva Živković s ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Životna škola
Bilo da se radi o tehničkim, društvenim ili humanističkim fakultetima, višak slobodnog vremena najkorisnije je uložiti u neku od aktivnosti koju možemo staviti u životopis. Prvenstveno je to radno iskustvo ili pak volontiranje koje nam osim stručnih znanja donosi i ono što se može okarakterizirati kao životna škola. Poslova na studentski ugovor zaista je mnogo – od rada u call centrima, u ugostiteljstvu ili nabavi do provođenja različitih anketa i sličnog. Sve od navedenog na prvu ruku izgleda samo kao izvor zarade, no mnogo je više od toga. Učenje ophođenja s ljudima, komunikacija, snalaženje u poslovnim odnosima i okruženju ono su po čemu se jednog dana ističemo kad kročimo u poslovni svijet. Od osobe kojoj glas drhti jer se srami naručiti dostavu u kratkom roku postajemo volonteri na Hrabrom telefonu i navodimo ljude na povjeravanje, djelujući odraslo, smireno i suvislo. Od pisanja maila profesoru u trajanju od 45 minuta za nekoliko rečenica dolazimo do točke gdje vodimo komunikaciju s cijelom firmom u kojoj smo prisiljeni sročiti misli na profesionalan način za manje od 5 minuta. Volontiranje i rad bilo kakve vrste izgrađuju našu osobnost i pomažu nam da prijeđemo iz perioda života gdje stojimo pred vratima profesorskog kabineta jer ne znamo što ćemo reći do briljiranja na intervjuima za posao koje jednog dana svi trebamo proći.
Networking kao stepenica
Višak slobodnog vremena idealna je podloga za otkrivanje novih interesa i usavršavanje započetih, posebice ako i njih možemo navesti u životopisu. Usavršavanje jezika, tečajevi za unaprjeđenje informatičkih vještina, različiti coaching seminari i stručne radionice lako su dostupni, a ujedno i veoma izražena prednost za koju uvijek imamo premalo vremena ili motivacije. Ipak, to je ono što nakon završenog fakulteta i dobivene diplome razlikuje studenta „A“ od studenta „B“. Bitan faktor kod njegovanja interesa je i networking s istomišljenicima. Dolaskom na konferencije, predavanja te učlanjivanjem u studentske udruge upoznajemo ljude sa sličnim aspiracijama. Povezivanje u današnje vrijeme ključno je za otvaranje mnogih vrata i otkrivanje prilika za koje mislimo da ne postoje ili otkrivanje mogućnosti i testiranja samih sebe u vlastitim stavovima. Mnogi od nas i po završetku faksa nisu sigurni čime bi se točno htjeli baviti ili imamo krivu predodžbu o onome čime bi se htjeli baviti. Povezivanjem s ljudima sličnih interesa širimo svoje vidike, dobivamo veću i jasniju sliku naših mogućnosti te koliko su one u skladu s našim željama i što sve trebamo napraviti da bi bili gdje želimo biti.
Ulaganje u sebe čine sitnice
Bilo da se radi o čitanju knjiga, gledanju dokumentaraca, sportu i treningu, predstavama, putovanjima ili dugim kavama s najbližima koje nas navode na propitivanje, bitno je spoznati da našu osobnost izgrađuju sitnice. Širok spektar interesa i mogućnost uklapanja u različita okruženja ne nauče se na faksu, već ih sami izgrađujemo. Produžiti godinu na faksu ili upisati apsolventsku prilika su da sve ono što početkom godine stavimo na listu i ostvarimo. Plus, dodamo još nekoliko stavki koje nam samo mogu pomoći, stvarajući dodanu vrijednost diplomi koja će zasigurno doći prije ili kasnije.
