Proizvođači i otkupljivači mlijeka te resorni ministar Petar Čobanković ni nakon dva mjeseca nisu uspjeli sjesti zajedno za stol kako bi dogovorili nove otkupne cijene mlijeka, koje bi prema proizvođačima trebale biti više barem 20 posto.
Mljekare tvrde kako za to nema potrebe – s rastom otkupnih cijena u EU rast će i otkupne cijene koje će oni isplaćivati proizvođačima. No, proizvođačima su one premale. Cijene stočne hrane rasle su i 70 posto i čine 50 posto ukupnih troškova proizvodnje, a iako je otkupna cijena mlijeka posljednjih mjeseci porasla do pet lipa mjesečno, u posljednjih je godinu dana pala za više od kune – kazao je danas Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM).
To znači, tvrdi Rešetar, da proizvođači i uz visoku cijenu mlijeka na polici u trgovini te uz pad proizvodnje za 52 milijuna litara u 2010. s tvorničkim premijama dobiju najviše 2,50 kuna po litri. Stoga će se u HSUPM-u do kraja tjedna dogovoriti o novim pritiscima prema mljekarama ne bi li došli do koliko-toliko realne cijene otkupa od tri kune.
Usto, i dalje traže da u RH vrijede parametri kao i u ostalim europskim zemljama od 3,7 posto umjesto 4,2 posto mliječne masti te da im se sva razlika pošteno plati. Zna li se pak da je trenutačna otkupna cijena mlijeka oko 2,50 kuna, a troškovi prerade i dorade mljekara 1,60 kuna, cijena mlijeka u maloprodaji morala bi biti ispod pet kuna, uvjeren je Rešetar.
U HSUPM-u su razočarani što se pravilnik o cijeni poljoprivrednog zemljišta nije mijenjao kako je bilo dogovoreno na pregovorima u ministarstvu, dok se prema novom pravilniku o državnim poticajima, pravo na prijavu za sustav poticaja, o čemu će ovisiti visina subvencija u iduće dvije godine, ograničava na 15. svibnja umjesto na čitavu 2011., koja je dogovorena kao referentna godina za proizvodnju.
To će značiti mnogo niže poticaje, tvrdi Rešetar, koji upozorava i na problem legalizacije domaćih farmi koja ide vrlo sporo, a jedan je od glavnih uvjeta za potpore i fondove EU. Od čak 16.800 mliječnih farmi, svega ih 250 do 300 ima sve potrebne dozvole. Farmeru sa 50 krava za legalizaciju objekta treba oko 200.000 kuna, koje mnogi nemaju. Uz nisku otkupnu cijenu mlijeka to je zacijelo još jedan razlog što bi i broj proizvođača i proizvodnja mlijeka i dalje mogli drastično padati.
Oni obračunaju troškove i odrede cijenu. Njih uopće ne zanima što su ljudi prestali pit mlijeko.