Prosječna plaća isplaćena u siječnju narasla je za pet posto, odnosno 294 kune u odnosu na isti mjesec prošle godine. Sada iznosi čak 6198 kuna. Ipak čak polovica zaposlenih hrvatskih radnika mjesečno zarađuje manje od 5114 kuna.
Vode uprava i obrana
Ovaj rast plaće posljedica je prije svega uvjeta na tržištu za razliku od lani kada je prosječna plaća rasla pod utjecajem porezne reforme, odnosno manjeg poreza na dohodak. Ipak privatni sektor potegnuo je manje od javnog sektora koji je potjerao rast prosječne plaće zahvaljujući povišici koju su izvojevali sindikati javnih i državnih službi.
No, zbog nedostatka radne snage na tržištu rada i velike domaće tvrtke najavile su tijekom posljednjih mjeseci rast primanja svojih zaposlenika. Prije svega se to odnosi na turistički sektor kojem uoči sezone kronično nedostaje raspoloživih radnika. Već se i prije sezone osiguravaju pa više zapošljavaju. Tako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku upravo u hotelijerstvu i sektoru usluživanja hrane broj zaposlenih narastao za 3,7 posto. Međutim, čak i više no turizam rast zaposlenosti bilježi javna uprava i obrana koja raste s brojem djelatnika za čak 4,1 posto u prva dva mjeseca ove godine. Prosječna plaća isplaćena u siječnju za taj sektor iznosila je 7044 kune, odnosno za 846 kuna je viša od prosječne hrvatske plaće, a čak 1930 kuna je viša od plaće koju zarađuje točno polovica zaposlenika u Hrvatskoj.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Razlika 110.000 ljudi
Prema podacima DZS-a u veljači je bilo ukupno zaposleno svega 1.359.903 zaposlenika, što je za 32 tisuće više nego u istom mjesecu prošle godine. S druge strane po podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u siječnju je bilo zaposleno 1.468.631 radnik. Razlika je gotovo 110 tisuća zaposlenika, ali relevantniji je podatak HZMO-a s obzirom na to da on uračunava sve zaposlenike koji su uplaćivali obvezne doprinose.
Nezaposlenih građana je u veljači bilo 190 tisuća, a sam broj registriranih nezaposlenih osoba u mjesec dana pao je za više od pet tisuća. Uoči sezone broj nezaposlenih pao je za gotovo 2,5 posto. Stopa nezaposlenosti trenutno se kreće oko 12,3 posto dok je anketna nezaposlenost znatno niža. Raste zapošljavanje u obrtu i slobodnim zanimanjima, ali ono što je problematično značajno pada aktivna radna snaga. Od ulaska u Europsku Uniju Hrvatska je izgubila gotovo 160 tisuća ljudi iz radno aktivnog stanovništva, a radna snaga do ulaska u EU nije značajno oscilirala godinama.
Možda za uhljebe u državnim uredima, radnik u privatnom području ovo može samo sanjati...