Svako povećanje minimalne plaće povlači za sobom i povećanje najniže cijene sata rada za studente, koja je lani bila 23,44 kune. Ove bi godine studentski minimalac trebao narasti na 25,39 kuna za sat rada, a novost je i da će se uz stotine tisuća domaćih studenata preko Student-servisa moći raditi i malobrojni strani studenti. Do najniže cijene sata studentskog rada dolazi se tako da se radnički minimalac (4062 kune bruto) podijeli sa 160, kolika je mjesečna satnica.
Prema posljednjim objavljenim podacima, u Hrvatskoj studira nešto manje od 700 stranaca, što i nije broj s kojim bi se mogli pohvaliti. Češka, primjerice, na tisuću stanovnika ima 4,18 strana studenta, a Hrvatska 0,17, naveo je za Indeks Boris Podobnik, profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM).
Resorno je ministarstvo pokrenulo postupak savjetovanja o prijedlogu Uredbe o izmjeni novog Zakona o obavljanju studentskih poslova, kojim će se definicija studenta proširiti na sve koji su upisali studij u Hrvatskoj, nevezano za njihovo državljanstvo. Time će se prava stranih studenata u Hrvatskoj izjednačiti s pravima domaćih studenta, kao što je to svuda u Europskoj uniji. Inače, prema podacima za 2017. godinu, u inozemstvu je te godine studiralo oko 9 tisuća hrvatskih državljana, a iz generacije u generaciju taj broj raste. Stranci tek otkrivaju Hrvatsku, a najviše ih je na medicinskim fakultetima.
Dio njih će zacijelo htjeti i moći raditi. Hrvatska ima liberalnu praksu zapošljavanja studenata i njihov je rad oslobođen plaćanja poreza i doprinosa, što mnoge tvrtke vješto koriste i tako smanjuju troškove poslovanja. U većini ostalih europskih zemalja studentski je rad strože reguliran.
To bi trebalo biti neto a ne bruto. Pogledajte malo cijene hrane i osnovnih stvari u potrošačkoj košarici, sve su cijene otišle gore.