Prvog dana trgovanja nakon inicijalne javne ponude dionica Nove Ljubljanske banke skočila je za 10 posto. Dionice koje su se tijekom IPO-a prodavale po 51,5 eura jučer su se trgovale po cijeni od 56,5 eura. Profitirali su i hrvatski mirovinski fondovi koji su u najvećem IPO-u u regiji i sudjelovali.
PBZ Croatia osiguranje u NLB je uložio 102 milijuna kuna čime je postao vlasnikom 1,4 posto banke. Skokom vrijednosti dionice u jedan je dan zaradio više od 10 milijuna kuna. I Erste Plavi je sudjelovao u IPO-u, a stekao je 2,76 posto kompanije. Kada bi danas prodali dionice zaradili bi oko 20 milijuna kuna.
Visoka dobit NLB-a
Inicijalnom javnom ponudom NLB-a Slovenija je privatizirala tu državnu banku i u proračunu utržila oko 609 milijuna eura. Naime, prodano je čak 59 posto udjela u banci i to uglavnom institucionalnim ulagačima, a svega 40 milijuna eura u banku su uložili mali dioničari. Najveći pojedinačni vlasnik NLB-a i nakon prodaje ostaje država sa 40,9 posto dionica, a slijede fond Brandes Investment Partners sa 7,6 posto te Europska banka za obnovu i razvoj sa 6,3 postotnim udjelom.
Slovenija će za sebe zadržati četvrtinu kompanije, a ostale dionice će prodati nakon šestomjesečnog moratorija. Izgledno je da će se dionice prodati u paketu već unaprijed poznatim kupcima. Lani je banka ostvarila 225 milijuna eura dobiti, što je dvostruko više od dobiti ostvarene godinu ranije. Sve članice NLB grupe poslovale s dobiti – u matičnom, slovenskom dijelu poslovanja ostvarena je dobit od 190 milijuna eura, a ostalo u njenim tvrtkama kćerima u BiH, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Ipak rizik za investitore nose potencijalni utjecaj tužbi Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke oko NLB-ovih dugova za takozvanu prenesenu staru deviznu štednju hrvatskih štediša.
Hrvatski mirovinski fondovi ulažu u slovenske kompanije, pa tako AZ fond ima oko 640 milijuna kuna plasiranih u farmaceutsku kompaniju Krka, a PBZ/CO ima oko 500 milijuna kuna u toj kompaniji. Ulagali su i u Gorenje koje je nedavno kupio kineski Hisense. Podsjetimo da je PBZ/CO je tada prodao udjele i zaradio više od 100 posto. Taj je fond ulagao i u Triglav osiguranje, a samo na dividendama osiguravatelja uprihodio je svojim članovima 120 milijuna kuna. Mirovinski fondovi u stranim dionicama imaju 5,7 milijardi kuna dok u ovom trenutku u domaćim kompanijama sudjeluju s 9,8 milijardi kuna svog kapitala.
Ulaganje u start-up
Mirovinskom reformom moglo bi se omogućiti da s manjim iznosom imovine, do 100 milijuna kuna, mirovinski fondovi ulažu u start-up projekte. Iako je riječ o visoko rizičnom ulaganju, jer većina start-upova propada, ideju snažno podržava ministar rada Marko Pavić. Maksimalno ulaganje ograničit će se na 0,2 posto vrijednosti imovine fondova iz potportfelja A te 0,1 posto imovine fondova iz potportfelja B. Mirovinski fondovi zainteresirani su i za ulaganja u komercijalne nekretnine o čemu i dalje pregovaraju s resornim ministarstvom.
Čelnici mirovinskih fondova priznali su da bi rado sudjelovali u privatizacijama te su istaknuli da imaju 15 milijardi kuna za preuzimanje dijela HAC-a i ARZ-a, Janafa, HEP-a i ACI-a. Država nije odgovorila na njihovu ponudu, a sami su izračunali da bi osim jednokratne uplate državi te transakcije smanjile i javni dug.
>> Pogledajte kako je bilo na panelu 'Pitajte Vladu'
Super, još da negdje zarade 10 puta toliko samo da pokriju ono sto su recimo spalili dokapitaliziranjem petrokemije u zadnjih par godina.