Slavonija je na dnu ljestvice konkurentnosti Hrvatske. Na začelje je "pala" još 2007. godine, a od pet slavonskih, sredine se jedino drži Osječko-baranjska županija. Na samom začelju našla se Požeško-slavonska županija u kojoj je nezaposlenost čak četiri puta veća nego li u Zagrebu. Ne smanjuju se ni razvojne razlike između najbogatijih i najsiromašnijih, pa je tako BDP po stanovniku u glavnom gradu tri puta veći od onoga u Brodsko-posavskoj ili Virovitičko-podravskoj županiji, pokazalo je posljednje istraživanje Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske.
Loši trendovi
– Problem leži u činjenici da su faktori koji se smatraju temeljnim, primjerice obrazovanost stanovništva, prepreka jačanju konkurentnosti. Razgovaraju li srednje i visoke škole te osječko sveučilište s gospodarstvom istočne Hrvatske u cilju zapošljivosti mladih ljudi? – pita Slavica Singer, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NKV).
Za poražavajuće stanje demograf Dražen Živić iz područnog vukovarskog centra Instituta Ivo Pilar krivi dugoročne trendove, odnosno atmosferu koja se stvarala posljednjih pola stoljeća kako "Slavonija nije atraktivno mjesto za život i rad".
Nužan povratak selu
– Prostori istočne Hrvatske orijentirani su primarno na poljoprivredu uz koju se veže prehrambena te druge industrije. Gradovi ovdje moraju živjeti od ruralne okolice i onoga što ona može dati. No, u društvu je stvoreno ozračje kako od sela treba bježati kao vrag od tamjana – kaže Živić.
Promatrajući cjelokupnu situaciju, po njemu se ne smije zanemariti ni rat koji je samo ubrzao procese.
– Atmosferu treba okrenuti, govoriti o ovom prostoru i projektima koji su realni te isticati njegove komparativne prednosti kao i svaki pozitivan primjer, a odnosi na političkoj sceni trebaju se uljuditi jer je politika kod nas još uvijek važan faktor, iako u svijetu više nije tako – sugerira on.
Brzih rješenja koje bi promijenile trenutačnu sliku Slavonije, prema tumačenju makroekonomista, nema.
– Stanje se može promijeniti, ali su za to potrebne aktivnosti koje ne mogu biti parcijalne, kratkoročne i izolirane. Potreban je potpuno drugi pristup koji se temelji na suradnji na lokalnoj razini između svih aktera – smatra Singer.
Slika Slavonije, smatraju i u osječkoj Saponiji, mora se mijenjati. Unatoč krizi, u ovoj tvrtki dobro se posluje, ali za napredak regije potrebno je, mišljenja su, više kvalitetnih tvrtki. Iskorak se može napraviti tek ako se pomiču granice proizvodnje i dolazi do znatnih ulaganja.
– Mora postojati javna briga za regiju. Svi zajedno moramo davati puno više kako bismo dobili odgovore za dalje. Nitko od političara ne očekuje da rade posao gospodarstvenika, a institucije i pojedinci trebaju se koordinirati – poručuje Damir Skender, predsjednik uprave Saponije koja je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila dobit u iznosu od 2,1 milijun kuna, dok je lani u istom razdoblju imala 1,5 milijuna kuna. Istodobno, izlaz iz krize u osječkom HGK vide u rastu domaće tražnje i investicijama kako bi se pokrenuo građevinski sektor.
>>Međimurska druga, a Varaždinska četvrta po istraživanju o konkurentnosti
Kad neznaju poslovati