Mala transportna tvrtka osnovana kapitalom iz Njemačke European Coastal Airlines i nakon četiri godine rada u Hrvatskoj te prvih letova njihovih hidroaviona do jadranskih otoka i dalje se muči s domaćom administracijom.
Njemačka ideja da se poveže svih 66 trajno naseljenih otoka u Hrvatskoj "zračnim katamaranima" sa 19 sjedišta po povoljnim cijenama nije naišla na pozitivnu reakciju dijela lokalnih vlasti. I tako, dok na splitskom području hidroavioni nisu novost, na dubrovačkom širem potezu gosti ne mogu računati na alternativu brodskom prijevozu.
Blizu letovi za Lastovo
Na području Dubrovnika bile su im ponuđene četiri lokacije – Korčula, Vela Luka, Dubrovnik i Lastovo. Za svaku je tvrtka izradila elaborat i u njega uložila oko 15 tisuća eura, da bi na svakoj lokaciji bila odbijena. Pomak se vidi samo u Lastovu jer je krajem siječnja za tu lokaciju otvoren natječaj na kojem je European Coastal Airlines bio jedini aplikant. U tvrtki su nam rekli da će s gradnjom pristaništa za hidroavione početi uskoro i da očekuju kako će prvi let za Lastovo biti organiziran u roku od dva mjeseca. Na drugim dubrovačkim lokacijama nema pomaka. Čini se da nema političke volje ili interesa za razvoj zrakoplovne veze, kažu upućeni u situaciju, jer unatoč pregovorima koji se vode godinama nema pomaka u smjeru određivanja konkretne lokacije za hidroavione.
– Dosad smo u Hrvatsku uložili više od 20 milijuna eura i stvorili smo oko 55 radnih mjesta. Spremni smo uložiti još 20 milijuna eura ove godine ako se otvore tenderi i dozvoli nam se da razvijamo lokacije. Svaka nova lokacija, naravno, znači i novo zapošljavanje. Riječ je o stabilnim radnim mjestima koja nisu sezonskog karaktera, nego podrazumijevaju zaposlenost cijele godine – istaknuo je čelni čovjek tvrtke Klaus Dieter Martin koji ustraje u razvoju projekta u Hrvatskoj unatoč brojnim preprekama. Njegova tri hidroaviona lete iz Splita, Jelse, Raba i Zagreba, a plan predviđa ekspanziju broja zaposlenih pa bi ove godine trebali imati čak 200 zaposlenih, a godinu poslije 400 zaposlenika i još pet aviona.
– Je li zaista toliko teško potruditi se i pronaći lokaciju za tri mobilna pontonska pristaništa – pita se Martin nadajući se da će uskoro voziti putnike u Hvar i Vis.
U Hvaru je zapelo pri određivanju lokacije jer im je Grad ponudio gradnju pristaništa čak četiri kilometra udaljena od samog središta mjesta. Tvrtki takav aranžman ne odgovara jer im lokacija ne bi bila profitabilna. Ističu da ne moraju biti na samoj hvarskoj rivi, ali i da u pokrajnjim uvalama u blizini centra postoje lokacije na kojima bi bilo prigodno izgraditi mobilno pristanište.
Strani novac, naši radnici
Sličan problem postoji i u Visu, u kojem im je ponuđena lokacija kilometar udaljena od grada. Tu lokaciju trenutačno ispituju i, pokaže li se isplativom, počet će graditi, a potom uskoro i otvoriti liniju prema Visu.
– Mladim generacijama dajemo budućnost i razlog da ostanu na otoku. Zato smatram da ovaj projekt može promijeniti život otočana. Mi smo kompanija koja ulaže strani kapital, ali imamo hrvatski DNK. Ne primamo subvencije ni od države ni iz europskih fondova, a valja napomenuti i da su nam dobavljači isključivo iz Hrvatske kao i 90 posto našeg osoblja – napominje Martin ističući da su projekt i tempo njegova razvitka pod budnim okom Europske unije s obzirom na to da služi kao pilot-projekt za cijeli Mediteran.
Naime, Europska unija izradila je studiju prema kojoj bi se upravo na hidroavionima temeljila povezanost otoka na Mediteranu pa Martin napominje da Hrvatska ima priliku biti lider Europe u tom području.
>>Nijemci nam izvlače otoke iz izolacije
>>Hidroavionima iz Rijeke do Raba, Lošinja, Krka i Cresa – na proljeće
Treba prepolovit broj zupanija I opcina, ako ne smanjiti na cetvrtinu.