Točno devet godina nakon što je nad njom otvoren stečajni postupak Tvornica željezničkih vozila (TŽV) Gredelj izlazi iz stečaja i dobiva novog vlasnika – slovačku tvrtku Tatravagonku. Slovaci su, naime, uplatili 45 milijuna eura, koliko su se obvezali da će uložiti u TŽV Gredelj, i krajem ovog mjeseca preuzet će tvrtku i spasiti 400 radnih mjesta. Stečaj nad Gredeljom otvoren je 1. listopada 2012. Po otvaranju stečajnog postupka prijavljene su tražbine prvog višeg isplatnog reda u iznosu od 281,3 milijuna kuna i drugog višeg isplatnog reda u iznosu od 619,4 milijuna kuna, dakle ukupno 900,7 milijuna kuna.
Podmiruju sve obveze
Prema podacima TŽV-a Gredelj, sveukupne tražbine, nakon do sada završenih sudskih sporova, povlačenja dijela tražbina te djelomičnih namirenja vjerovnika I. višeg isplatnog reda sad iznose 736,6 milijuna kuna. Tražbine su prijavila 2004 vjerovnika te se, ističu u Gredelju, po njihovoj visini i broju vjerovnika ovaj stečaj smatra jednim od najvećih stečaja koji su provedeni u RH.
Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja pronalaska strateškog partnera, napokon su se za Gredelj zainteresirali ozbiljni ulagači iz Slovačke. Tatravagonka tako je predala ponudu za ulaganje u iznosu od 45 milijuna eura. Na ročištu koje je održano 15. srpnja ove godine vjerovnici su prihvatili stečajni plan izrađen na osnovi slovačke ponude. Tako je za sve vjerovnike I. višeg isplatnog reda predviđen ustup ukupno utvrđenih tražbina u korist Tatravagonke, uz plaćanje naknade za ustup od strateškog partnera u visini od 49 posto njihova iznosa. Vjerovnicima II. višeg isplatnog reda predviđen je ustup ukupno utvrđenih tražbina u korist slovačkog ulagača uz plaćanje naknade za ustup od strateškog partnera u visini od 20,36 posto njihova iznosa.
TŽV Gredelj utemeljen je davne 1894. kao glavna radionica Mađarskih državnih željeznica za popravak i glavni pregled parnih lokomotiva. U Gredelju navode da su sa 127 godina tradicije i iskustva i danas jedna od vodećih tvrtki u regiji u području projektiranja, proizvodnje, rekonstrukcije, modernizacije i održavanja svih vrsta tračničkih vozila. Preseljenjem na novu lokaciju 2010. Gredelj je dobio jednu od najmodernijih tvornica u ovom dijelu Europe sa sofisticiranom opremom, čime su stvoreni uvjeti za daljnje širenje na inozemnom tržištu.
Na lokaciji ukupne površine 352.000 četvornih metara s 80.000 četvornih metara natkrivenog prostora i 10.000 metara pruge, Gredelj je za cijelo vrijeme odvijanja stečajnog postupka održavao proizvodnju, a tvornica trenutačno zapošljava 400 radnika te podmiruje sve obveze na vrijeme. Tatravagonka, strateški investitor u Gredelj, osnovana je 1922. te zajedno s ostalim društvima koje ima u svom vlasništvu zapošljava više od 12.000 ljudi diljem svijeta. Slovačka tvrtka godišnje proizvede oko 4000 teretnih vagona i 10.000 okretnih postolja. Tatravagonka danas tako spada među najznačajnije proizvođače teretnih željezničkih vagona i postolja u Europi. Slovaci su krajem ožujka ove godine unajmili halu u proizvodnom pogonu TŽV Gredelja i time započeli proizvodnju teretnih vagona za zapadnoeuropsko tržište, a do kraja ove godine planiraju proizvesti više od 200 vagona ovog tipa.
Iako je bio u stečaju devet godina, proizvodnja u Gredelju ni u jednom trenutku nije stala. Jedan od njegovih najvećih kupaca su HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo. Tijekom odvijanja stečaja redovito su održavana vozila za Hrvatske željeznice, ali su se uz to proizvodila i nova vozila za inozemne kupce. Tako su u suradnji s američkom kompanijom NRE proizvedene i isporučene lokomotive za kupce diljem svijeta.
Gredelj je imao problema i sa stečajnim upraviteljem Perom Hrkaćem koji je vodio stečaj te tvrtke od 2012. do 2017. kad je uhićen zbog optužbe da je zajedno sa sutkinjom Vesnom Malenicom izvlačio novac iz tvrtki u stečaju. Te 2017. vođenje stečaja Gredelja preuzima Tomislav Đuričin.
Pravodobnost i povjerenje
U Gredelju nakon svih peripetija koje su prošli kažu da bi zaključenje stečajnog postupka putem stečajnog plana, uz zadržavanje poslovanja i radnih mjesta uz nastavak i povećanje proizvodnje, trebao postati imperativ u svim stečajnim postupcima. A da bi to bilo moguće, objašnjavaju, nužno je pravodobno otvaranje stečajnih postupaka, dok je još moguć nastavak proizvodnje i dok još postoje proizvodi koje tvrtka može isporučiti, kao i kupci koji imaju povjerenja da će naručeno biti i isporučeno. Osobito je važno, dodaju, da i radnici imaju povjerenje da je moguć nastavak proizvodnje i izlazak iz stečaja uz zadržavanje proizvodnje i radnih mjesta.
– Bez obzira na sva ograničenja, ovaj stečajni postupak dokazao je da je moguće dugogodišnje poslovanje u tijeku stečajnog postupka, kao i izlazak iz stečaja putem stečajnog plana i daljnjeg nastavka poslovanja društva uz očuvanje radnih mjesta. Htio bih još jednom zahvaliti svim vjerovnicima što su prepoznali i podržali stečajni plan i time pridonijeli zaključenju stečajnog postupka putem stečajnog plana, uz zadržavanje proizvodnje, nastavak poslovanja i očuvanje radnih mjesta. Iznimno sam zadovoljan i ponosan na sve vjerovnike što je pozitivno završen ovako velik stečajni postupak – izjavio je stečajni upravitelj Gredelja Tomislav Đuričin.
Radio sam u gredelju i on je samo kopija našeg društva. Napravljen je pogon u vukomercu kojeg se ni njemačka ne bi sramila, ali sa pogonom je upravljao kadar koji ne može voditi kućni savjet. Kad je bilo zaposlen skoro 1600 ljudi bilo je i 150 kvazi menađera,ko to može izdržati, ali nije sve ni politika kriva. Gredelju je bio u vlasništvu hž i sam po sebi sa toliko neradnika bio je pre skup i hž je davao poslove drugima. Ali politika je Stavila čavao u lijes kad je končaru dala poslove od gredelju. Naravno tad je rekao hajdaš dončić da su ljudi radili ne bi propali. Mi kao društvo smo tehnološki zastarjelih, skupi i nerentabilni, Slovaci kao i Česi i Mađari nemaju samo auto industriju, oni imaju tradiciju rada još iz austro ugarske, zakučio ih je komunizam ali su se brzo vratili. Mi živimo na mitovi a da smo najbolji, najljepši, imamo sve najljepše, ali nemamo radnu etiku, to se vidi po punim kafićima stalnim gunđanjima i traženju prava, dok to ne shvatimo jao si ga nama