nagodbe

Spas tvrtki ne ovisi o državi, već o milosti banaka

linić
PIXSELL
12.12.2012.
u 10:16

Među 14 tvrtki s najvećim dugovanjima većina je u blokadi dulje od godinu dana. Banke bi tvrtkama koje imaju budućnosti mogle oprostiti 30% duga

Četrdesetak velikih tvrtki, čije su se obveze popele na 7,3 milijarde kuna, uglavnom su prije zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe bile u dugotrajnim blokadama. Od njih 40-ak, Fina je objavila podatke o 14 kompanija koje duguju više od 10 milijuna kuna, a njihov ukupan dug veći je od 4 milijarde kuna. Među njima je većina građevinara, a dvije su i državne tvrtke. Građevinari su ostali bez prihoda jer nemaju kome prodati sagrađene nekretnine ili nemaju novih poslova, a moraju plaćati rate velikih kredita. Državi duguju zanemarive iznose novca pa u Linićevu zakonu zapravo traže spas od banaka.

Tri tvrtke s 3 milijarde duga

A banke se još lome koliko će i kome duga otpisati i jako su rezervirane u izjavama o tome kako će pristupiti predstečajnim nagodbama, iako neslužbeno priznaju da će oprostiti i više od 30 posto duga pojedincima s budućnošću. Kapitalci koji nose najveće obveze su Konstruktor inženjering, Dalekovod i Magma. Te tri tvrtke imaju obveze koje premašuju tri milijarde kuna. Predstečajna nagodba u tim tvrtkama gotovo je nemoguća bez vrhunskih stručnjaka, koji bi trebali dati preporuku treba li ih pokušati spasiti. Odvjetnici tvrde da je papirologija iznimno složena i da je riječ o vrlo kompleksnim poslovnim sustavima pa nisu sigurni da u Fini imaju kapacitet da provedu te nagodbe.

U tri tvrtke zaposleno je više od 3500 ljudi pa time odluka postaje kompleksnija. Državi duguju malo, oko 130 milijuna kuna, što znači da će uspjeh nagodbe ovisiti isključivo o milosti banaka. Dalekovod je dužan oko 1,5 milijardi kuna, a u tvrtki se već vode vrlo intenzivni razgovori o nagodbi među bankama. Tu je 1700 radnika koji čekaju i plaće i rješenje problema, a da tvrtka ima šansu za opstanak garantiraju brojni ugovori u inozemstvu. Dalekovod treba riješiti brzo i efikasno da tvrtka ne bi postala žrtvom procedure. Banke bi trebale otpisati potraživanja, a koplja se lome oko postotka otpisa.

Konstruktor inženjering mora namiriti milijardu kuna. Dalmatinski građevinski div Željka Žderića urušava se, a mnogi su ga i otpisali. Stišću ga kratkoročni dugovi, bankama duguje oko 220 milijuna kuna, a dobavljačima još 397 milijuna kuna. Država neće imati značajnu ulogu u odluci o sudbini Konstruktora jer potražuje samo 70 milijuna kuna u tvrtki na čiji je račun leglo 750 milijuna kuna prihoda u 2011., a u tekućoj godini uglavnom je blokiran.

Magma se teško može izvući iz duga većeg od pola milijarde kuna. Goranko Fižulić zatvorio je većinu trgovina i otpustio brojne radnike, a bankama je dužan 300 milijuna kuna. Dionicom se trguje po cijeni od 60 lipa, daleko od 300-tinjak kuna koliko je vrijedila nekad. Prihodi su s lanjskih 420 milijuna u devet mjeseci pali na 270 milijuna kuna.

Živi mrtvaci

Među velikima su i dugovi Brune Orešara u Orbis holdingu i Hrvoja Delića čija tvrtka posjeduje i poznati restoran Umjetnički paviljon. Tvrtka Flex-O nema radnika već dvije godine, a ima 27 milijuna kuna prihoda. Prijevoznik Dražen Jakšinić iz Bjelovara uništen je 2009. godine kad je otpustio 150 ljudi i otad vuče 50 milijuna kuna duga. To su tvrtke kojima je račun blokiran dulje od 650 dana, a o kojima nitko dosad nije vodio računa. Teško da će se izvući i ponovo pokrenuti poslovanje jer su zapravo živi mrtvaci.

Međimurje Beton i Urban konstruktor dali bi se spasiti jer unatoč dugotrajnim blokadama rade i stvaraju nove prihode, ali pritisak im očito stvaraju ulaganja iz prošlosti, dok Daus Truck iz Dugopolja može biti primjer brze reakcije uprave. Nakon 21 dana blokade, pokreće nagodbu kako bi se izvukao iz okova banaka.

>>Mali dužnici zbog kašnjenja mogli bi platiti 300 kuna kazne

Komentara 15

SE
sestrićna
10:42 12.12.2012.

ma blago nama s ovako spremnim kukulelovcima..osam godina su se spremali da bi nam rekli kako eto oni ne mogu ništa napraviti...

Avatar Marko232
Marko232
11:40 12.12.2012.

12.12.2012. u 11:33h Nadalinaaa je napisao/la: Ko je to u ime građana dozvolio lihvarima da drže svijet u svojoj šaci? -------------- to ti je tako kad znamo planirat na razini bušmana. ma za bušmane je to u stvari uvreda da se mi s njima uspoređujemo. i onda u trenutku kada više nitko nemože vračat kredite, onda počnu ovakve izjave kao ova tvoja na revoluciju. na zabijanje bankara gdje im je mjesto. vidiš kako se povijest tragično ponavlja

RT
rvat tuđmanovac
12:18 12.12.2012.

Banke u kulturnom svijetu daju kredite do 3% kamata i s fiksnim tečajem. Naša vlast je dozvolila da nas opljačkaju s 5x većim kamatama a da nepričamo o tečaju Švicarca. Sva ta potraživanja koja su nastala prijevarom (visoka kamata i Švicarac) a sada se ne mogu naplatiti , treba zakonski poništiti oprostom ! Zakonodavac treba prisiliti banke na takav čin a ne pustiti im na volju da nas opet lihvare ...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije