Europska unija i Mercosur, trgovinski savez južnoameričkih zemalja koji čine Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj, postigli su politički dogovor o ambicioznom, uravnoteženom i sveobuhvatnom trgovinskom sporazumu. Osim što je sporazumom ojačano trgovinsko partnerstvo, sporazumom je ojačano partnerstvo i na drugim važnim područjima.
Zaštita širokog spektra prava
Sporazum tako uključuje obvezu da se trgovina ne promiče na štetu socijalnih i radničkih prava. Osigurat će se i čvrst okvir za pitanja ljudskih prava, među ostalim i u pogledu autohtonih naroda.
Posebno se u sporazumu nastoji osigurati i da se trgovina prirodnim resursima temelji na načelima održivosti. Cilj je spriječiti trgovinu nezakonito stečenim proizvodima i promicati trgovinu proizvodima koji pridonose očuvanju biološke raznolikosti.
Značajan iskorak
Sporazum između Europske unije i Mercosura puno je više od trgovinskog sporazuma, poručio je voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj Ognian Zlatev. Pojasnio je kako on donosi prilike za gospodarstvo Unije i potrošače, utječe na međusobne obaveze u vezi najviših standarda sigurnosti hrane i zaštite potrošača, a sadržava i posebne obveze uključujući i provedbu Pariškog klimatskog sporazuma.
Sandi i Tedi Chiavalon u zadnjih su dvadeset godina razvili najuspješniji izvozni brend vrhunskih istarskih maslinovih ulja. Veliki trenutak za njihovo poslovanje, kako kažu, bio je ulazak Hrvatske u Europsku uniju. To im je otvorilo veliko tržište koje funkcionira bez administrativnih barijera s kojima su se do tada susretali. Od ulaska u EU njihovo je gospodarstvo povećalo prihode gotovo pet puta. U tom smjeru, trgovinski sporazum Europske unije s Mercosurom, kako prognoziraju, zasigurno će dodatno povećati njihov izvoznički potencijal i u te južnoameričke zemlje.
Naime, za europske izvoznike poljoprivredno-prehrambenih proizvoda pojednostavnjena je procedura za izvoz iz EU-a u zemlje Mercosura. Ovim će se sporazumom ukinuti i visoke uvozne carine na mnoge proizvode. Trenutačna carina na maslinovo ulje iznosi 10 %.
• obvezu Brazila da do 2025. smanji neto emisije stakleničkih plinova za 37 % u odnosu na razine iz 2005.
• mjere za zaustavljanje nezakonitog krčenja šuma, uključujući ono u brazilskom dijelu amazonske prašume