Još jedan izračun potvrđuje već poznatu činjenicu da financijska imovina hrvatskih građana u krizi raste nesmanjenim intenzitetom. U godinu dana, od lipnja 2013. do lipnja 2014., financijska neto vrijednost imovine kućanstava povećala se za 15,36 milijardi kuna; sa 216,14 na 231,51 milijardu kuna, pokazala je prva HNB-ova objava statistike financijskih računa prema metodologiji ESA 2010 Europske centralne banke.
Pritom je financijska imovina u depozitima, vrijednosnim papirima, osiguranju, mirovinskim fondovima i izvedenicama rasla 14,98 milijardi kuna; sa 352,39 na 367,37 milijardi kuna, dok su dugove smanjili za 380 milijuna kuna, sa 136,24 na 135,86 milijardi kuna, ponajprije zahvaljujući kreditnom razduživanju. Već je nedavno UniCreditovo istraživanje pokazalo da su hrvatska kućanstva u pet godina krize financijsku imovinu povećala za čak 70 milijardi kuna, a Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu svrstalo nas je na 31. mjesto u svijetu. Nijedna od ovih statistika, pa ni posljednja prema ESA-i, ne uključuje nekretnine čija vrijednost pada, što bi bitno promijenilo bilancu vrijednosti imovine.
Socijalne razlike
No veći depoziti, koje su u godinu dana naši sugrađani povećali gotovo osam milijardi kuna, i imovina u osiguranjima i mirovinskim fondovima, koja je rasla za devet milijardi kuna, zrcale socijalne razlike između onih koji konstantno uvećavaju bogatstvo i onih čija imovina završava na bubnju.
Za gotovo dvije milijarde kuna smanjila su se ulaganja u dionice i investicijske fondove. Bubrenje štednje klasika je za recesijski sentiment; oni koji imaju čuvaju, a oni koji nemaju, nemaju od čega ni trošiti. Potrošnji, ulaganjima, kreditima i sličnim aktivnostima u kojima se novac vrti još ni traga. Kako različito u odnosu na maniju zaduživanja i potrošnje otprije desetak godina.
Tvrtke smanjile dugove
I dok je imovina građana 231 milijardu kuna veća od njihovih dugova, poduzeća su u nezdravu minusu od 388,07 milijardi kuna, koliko im obveze premašuju imovinu. Premda su im dugovi niži nego lipnju 2013. za 18,4 milijarde kuna, niža im je i vrijednost imovine za gotovo pet milijardi kuna. Gladne su – kapitala.
Vlasnički kapital poduzeća smanjio se u protekloj godini sa 294,82 na 281,24 milijardi kuna, za 13,6 milijardi, a dio smanjenja odnosi se i na povlačenje stranih investitora. Kad su posrijedi financijske institucije, njihova vrijednost imovine premašuje obveze za milijardu kuna; financijska im imovina iznosi 687,86 milijardi kuna u odnosu na obveze čija je vrijednost 686,77 milijardi kuna. U odnosu na lani, kad su bile u minusu od 252,83 milijuna kuna, bitno su povećale i imovinu i obveze. Vlasnički kapital rastao im je za gotovo dvije milijarde kuna. Ukupna je hrvatska bilanca 306 milijardi kuna minusa – za toliko nam obveze koje iznose 2,11 bilijuna kuna premašuju imovinu, čija je visina 1,80 bilijuna kuna. Minus smo u godinu dana smanjili za samo tri milijarde kuna.
>>'Svima po 500 eura!' Lovrinčević: Ništa ne uspijeva, možda to i nije loša ideja
>>Ulaganje u budućnost Europe novog gospodarskog rasta
Raste stednja, jer lagano pada kuna, a sva stednja kod nas se 'racuna' u kunama, pa bila ona i u €. Isto tako neki su si mogli dozvoliti da kamatu prebace u stednju. Inace, situacija nije niti prilicno ovako bajna kakvom je brojke pokazuju.