Današnji studenti skloni su štednji i samo 4 posto ispitanika istraživanja „Novac je važan, znanje je važnije“ koje je provela HPB u suradnji s portalom studentski.hr odgovara da o njoj ne razmišlja. Međutim, uz skroman mjesečni budžet s kakvim većina raspolaže uglavnom nemaju što ostaviti „sa strane“. Kako se bore s troškovima hrvatski studenti i uspiju li ipak štedjeti, piše Ana Marasović, studentica politologije na Fakultetu političkih znanosti i zamjenica glavnog urednika portala studentski.hr
Znanje nam je važnije od novca
Zabava, putovanja, koncerti, izlasci - sve je to značajan dio studentskog života. Ipak, prošlogodišnje HPB-ovo istraživanje financijske slike hrvatskog studenta pokazalo je kako bismo posljednjih 100 kuna potrošili na nešto drugo - edukaciju. To dokazuje i sama činjenica da smo 'žrtvovali' minimalno pet godina za učenje. Za to vrijeme smo, pod pretpostavkom da smo se zaposlili, mogli zaraditi više od 300. 000 kuna. Zabava nam je važna, novac također, ali nam je znanje ipak važnije.
Kako preživjeti
Za većinu hrvatskih studenata možemo reći da za vrijeme svog visokog obrazovanja preživljavaju. Iako se ne možemo mjeriti sa Zapadom gdje studenti godinama otplaćuju kredite za školovanje, ovakva slika pokazatelj je nepovoljnog trenda u našem visokom obrazovanju. Premda imamo svojevrsni model besplatnih upisa na fakultete temeljen na zahtjevima velikog prosvjeda iz 2009. godine, zaboravlja se da su troškovi mnogo više od godišnje školarine. Za hranu i stan, odnosno studentski dom, trećina studenata troši 1500 kuna mjesečno.
Poučena iskustvima svojih kolega, došla sam do zaključka da je to minimum potreban za golo preživljavanje. Ovisno o mjestu studiranja, cijene domova su od 300 do 800 kuna, a podstanarstvo je još skuplje. Hraneći se dva puta dnevno u menzama kao najjeftinijoj opciji, mjesečno potrošimo barem 500 kuna. Knjige, članarine u knjižnicama i upisnine također imaju svoju cijenu. Državne stipendije iznose maksimalno 1.200 kuna zbog čega su potrebni dodatni izvori prihoda. Istovremeno nisu dostupne cijeloj studentskoj populaciji.
Potraga za poslom
Kada se pokriju neizbježni troškovi, ostaje oko 500 kuna na raspolaganju. Za kazališta, kina, sportska događanja i druge aktivnosti koje su nam privlačne nude se studentski popusti, ali ovakav budžet i dalje ne može progutati te cijene.
Rješenje tražimo u dodatnim izvorima prihoda, a pronaći posao i nije veliki problem jer smo poslodavcima jeftinija radna snaga. Međutim, brojni su oni kojima usklađivanje poslovnih i studentskih obveza predstavlja veliki problem i prisiljeni su zapostaviti jednu opciju. Uz obvezna predavanja, seminarske i druge zadatke koje imamo tijekom godine, nemamo dovoljno vremena.
Promišljeno raspolaganje novcem
Svaki izvanredan trošak u trenu sruši isplanirane mjesečne financije prosječnog studenta i zato moramo paziti na svaki izdatak. Kod odabira banke, možda bi nam njena lokacija i blizina bankomata trebala biti prioritet jer uglavnom plaćamo u gotovini, ali se mi ipak vodimo visinom mjesečne naknade pri čemu nam razlike od dvije-tri kune često predstavljaju kriterij. To potvrđuju i podaci spomenutog istraživanja u kojem je za čak 43 posto ispitanika visina naknade kriterij za odabir banke.
Ne mogu nas stoga čuditi aktualne pobune zbog poskupljenja stanarine u zagrebačkim studentskim domovima. Uzmemo li u obzir da je više od 60 posto ispitanika HPB-ovih istraživanja sa Sveučilišta u Zagrebu, koji za slobodno raspolaganje imaju 500 kuna mjesečno, izvor nezadovoljstva je očigledan.
Možemo li se potpuno posvetiti svom razvoju i znanju razmišljajući kako ćemo platiti troškove? Novac ne predstavlja sreću, ali nameće se pitanje koliko smo daleko od toga da nam nedostatak novca počne predstavljati nesreću.