Jean Lemierre, direktor Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji
odrađuje svoj drugi, zadnji mandat osobno je potaknuo i pratio najveće
ulaganje EBRD-a u privatni sektor u Hrvatskoj, dokapitalizaciju
Agrokora s 110 milijuna eura. Iako je prije nekoliko godina na
Agrokorovo širenje u Hrvatskoj i regiji gledao kao na vrlo rizične
poteze, upravo je ekspanzija Agrokora ponukala EBRD-ova čelnika da
najveću domaću prehrambenu kompaniju odredi kao tvrtku u koju je moguće
uložiti toliki novac.
Plan EBRD-a za 2006. je ulaganje od 150 do 200 milijuna eura u
Hrvatsku, što znači da su skoro ispunili određnu kvotu samo s
Agrokorom. A poznavajući strategiju ulaganja te međunarodne
institucije, koja ostavlja malo prostora riziku, čini se da idu na
sigurno i uz to profitabilno višegodišnje ulaganje. Da se ovakav potez
dogodio primjerice 2000., kada je EBRD Agrokor kreditirao s 170
milijuna eura, ta kompanija vjerojatno ne bi imala sadašnje dimenzije
ni prihod od 13 milijardi kuna, jer EBRD ne bi dozvolio ili bi pokušao
spriječiti sve ono što je rizično ili bi dovodilo u pitanje njihova
ulaganja.
Teško partnerstvo
Dijelom zbog toga, a i nepripremljenosti hrvatskih kompanija ta
institucija dosad nije previše ulagala u privatni sektor. Od 1.3
milijarde eura ukupnih investicija u Hrvatsku glavnina je otišla u
kreditiranje infrastrukture, a tek par stotina milijuna eura u equity
poduzeća. Upravo sada EBRD nastoji strateški preokrenuti trend. Doduše,
namjera postoji i od ranije kada se pokušalo s Lurom zavrtjeti veliki
posao, dokapitalizacija tvrtke s čak 25 posto udjela, no sve je to na
kraju propalo. Fijasko s Lurom i duga obrada Todorića govori da
partnerstvo s EBRD-om nije lagano, niti prihvatljivo u određenom
trenutku.
Ivica Todorić procijenio je da tek sada njegova kompanija može
profitirati od činjenice da EBRD prodaje 8,3 posto dionica Agrokora, a
dobiva 110 milijuna eura. Prije svega Agrokor je velika i složena
kompanija s izrazitim akvizicijskim afinitetima i liderskim ambicijama
u regiji. Teško je danas u bilo kojoj zemlji, a pogotovo u državama
bivše Jugoslavije bez obzira na reference kupovati iole značajnije
tvrtke, a bez međunarodnih kapitalnih relacija. Stoga Agrokor sada
dobiva na neki način pokriće s EBRD-om nije samo hrvatska
tvrtka, pa niti samo obiteljska nego ravnotežu dobiva u uglednoj
međunarodnoj instituciji.
Druga važna posljedica sklapanja aranžmana u Londonu lakši je pristup
kreditnom novcu. Već prošloga vikenda vrh Agrokora dogovara zajam s
nizozemskom bankom ABN Amro kao vodećom članicom sindikata banka koje
Agrokoru trebaju odobriti oko 450 milijuna eura. Agencije za rejting
nakon ulaska ERBD-a u Agrokor značajno smanjuju rizik domaćoj
kompaniji. Koliko će opstati brak Agrokora i EBRD-a tek će se vidjeti,
planiran je na 6,5 godina kada EBRD izlazi iz investicije.
Agrokor na burzi
Poželjno bi bilo kada bi taj izlazak završio s IPO-om ili izlaskom
dionica na burzu, što znači njihovom znatno većom cijenom od početne.
Partnerski odnosi se mogu raspetljati i ranije, otkupom dionica od
strane Agrokora. U svakom slučaju tek će vrijeme pokazati koliko koja
strana dobiva od ovoga posla i treba li tako nastaviti godinama dalje.
EBRD ima jednog člana u NO-u Agrokora, ali i premali broj glasova
da bi bitnije utjecao na poslovne odluke.
Vjerojatno će taj utjecaj biti veći nego što omogućuje vlasnički udjel,
ali teško je vjerovati da je Todorić pristao ključne strateške odluke
dijeliti s EBRD-om. Lemierre je na svečanom potpisivanju uostalom
naglasio da u Agrokor ulaze zbog tri ključne stvari dobrog
menedžmenta, dobrih proizvoda i dobre strategije, što pokriva sve
segmente i traži tek nadzor nad dogovorenim odnosima partnera.
PARTNERSTVO Posao s Agrokorom skoro je ispunio plan ulaganja EBRD-a u Hrvatskoj za ovu godinu
Todoriću EBRD treba zbog novih kredita
