Zagrebačka županija raspisat će prvih dana siječnja 2012. godine javni natječaj za primjenu modela ugovorne prodaje topline iz biomase. Županija, naime, poziva investitore da u javnim ustanovama, prvenstveno zdravstvenim i obrazovnim, ugrade nove sustave grijanja na šumsku sječku i ubuduće ih održavaju prodajom toplinske energije. Pripreme prvog energetskog modela takve vrste u Hrvatskoj s izradom kataloga projekata za investitore, trajale su od ožujka do prosinca ove godine, a prva primjena modela “Zelena energija za Zagrebačku županiju” bit će najvjerojatnije u osnovnoj školi u Kravarskom. – U natječaju od siječnja tražit ćemo investitore za prvih 10 projekata grijanja u osnovnim školama – rekao je Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske.
Dva modela financiranja
Od 72 osnovne škole, koje su u registru zgrada javne namjene u vlasništvu županije, u osnovnoj školi u Kravarskom kao oglednom primjeru najprije bi se zamijenio postojeći kotao na loživo ulje onime na sječku, i to već do ljeta 2012. To bi uz dodatnu opremu i građevinske radove stajalo 764.500 kuna, a uz cijenu sječke od 35 eura po toni bez PDV-a i troškova prijevoza, vrijeme povrata investicije bilo bi šest godina uz uvjet da je cijena isporučene topline 10 posto jeftinija od loživog ulja. U područnoj školi u Kerestincu koja sada na loživo ulje godišnje potroši oko 100.000 kuna, povrat investicije bio bi manji, oko pet i pol godina. Osim toga postoje i dva modela financiranja, ovisno o profitabilnosti. Drugim riječima, investitor daje 100 posto sredstava ili 40 posto može tražiti nepovratno od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Županija traži investitore s kojima će sklapati dugoročne ugovore o opskrbi toplinom od 10 do 15 godina po uzoru na države kao što su Austrija, Slovenija, Finska, Njemačka ili Švedska gdje se na taj način masovno griju zgrade javne namjene uz one poslovne i stambene.
I ostaci od namještaja
Šegon navodi primjer Štajerske koja je jedna od najnaprednijih pokrajina po iskorištavanju šumske biomase u Europi i gdje postoji čak 175 takvih projekata. Uvjet Zagrebačke županije također je da najmanje 75 posto sječke potječe iz lokalnih šuma kojih je u županiji oko 100.000 ha od čega su 45 posto privatne. Županija se oslanja i na velike potencijale drvoprerađivačkih tvrtki, kojih su registrirane 74, a u proizvodnji namještaja 56 i koje raspolažu s oko 60.000 tona godišnje drvnog ostatka, piljevine i sječke.
