Prema podacima UNESCO-a i Europske komisije (Erasmus) između 2009. i 2014. prisutan je trend odlaska studiranja hrvatskih studenata u inozemstvo. Kako tumačite taj rast, zbog čega hrvatski studenti odlaze na strana učilišta?
Studenti odlaze da bi stekli dodatna znanja i kompetencije i da bi se što bolje pripremili za budući profesionalni život. Oni traže akademsko, stručno, ali i jezično usavršavanje, a uvijek je prisutna i mogućnost dodatnih prilika tijekom i nakon mobilnosti kroz poslovne prilike i putem umrežavanja sa studentima iz cijelog svijeta. Odlazak u inozemstvo je dragocjeno iskustvo koje otvara mnoge vidike i to, ne samo o prilikama i situaciji u svijetu nego kasnije i vlastitom doživljavanju domovine. Vrlo često studenti uvide da Hrvatska ima svoje prednosti i kvalitete u usporedbi s ostalim državama.
Koja je glavna prednost studiranja u inozemstvu, odnosno u čemu su ti studenti u prednosti nad onima koji studiraju u Hrvatskoj? Isto tako, koji su njihovi nedostaci tj. u čemu su u prednosti oni koji studiraju doma?
Iz perspektive hrvatskog studenta, svakako bi bilo najbolje imati kombinirano iskustvo, jer ako se samo školujete u inozemstvu onda je lako moguće izgubiti iz vida hrvatske prilike i izazove. Ne mogu se preslikavati rješenja ili prilike iz inozemstva na hrvatsku stvarnost.
Iskustva studenata koji su otišli na razmjenu možemo nazvati iskustvima koji iznimno utječu na njihov život. Uz prilike usavršavanja stranih jezika, oni stvaraju međukulturalno iskustvo, razvijaju se i postaju prilagodljiviji, zreliji i samopouzdaniji, u njima raste znatiželja za učenjem, postaju bolji u rješavanju bilo kakvih problema te razvijaju bolje komunikacijske i prezentacijske vještine. Povrh svega za studente ZŠEM-a je važan element umrežavanja koji im daje dobru podlogu u razvoju budućih poslovnih projekata ili same karijere s obzirom da je međunarodni aspekt poslovanja preduvjet za ostvarivanje značajnijeg rasta na malim tržištima poput hrvatskog. Sva ta iskustva ih čine spremnijima za izazove na tržištu rada i time imaju određenu komparativnu prednost u odnosu na ostale.
Ono na što smo posebno ponosni na ZŠEM-u jest činjenica da smo na našem kampusu uspjeli stvoriti međunarodno okruženje kroz proces „internacionalizacije kod kuće“. To znači da i naši studenti koji ne sudjeluju u međunarodnoj razmjeni u svakom trenutku u krugu fakulteta mogu čuti dvadesetak različitih jezika te biti u interakciji sa studentima sa svih kontinenata. Takva dinamika stvara okruženje u kojem je studentima interesantnije studirati uz već navedene prednosti koje ostvaruju naši studenti koji odlaze van na razmjenu. Međunarodno okruženje ne koristi samo našim studentima već i našim profesorima jer su predavanja obogaćena različitim međunarodnim perspektivama i iskustvima te samoj školi jer interakcija sa stranim studentima pruža prilike za kontinuirano poboljšanje.
Osim što Hrvati sve više odlaze studirati u inozemstvu, isto tako, premda još uvijek u manjem broju, strani studenti sve više dolaze i u Hrvatsku. Koji je njihov motiv, što ih najviše privlači i koliko su oni iz vašeg iskustva zadovoljni našim studijima?
Istina je da se broj stranih studenata koji dolaze na studij u Hrvatsku kontinuirano povećava iz godine u godinu. Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa trend povećanja primjetan je i na preddiplomskoj i diplomskoj razini.
S obzirom da je trend mobilnosti u obrazovanju na globalnoj razini također u kontinuiranom porastu tako i Hrvatska postaje sve interesantnija stranim studentima.
U komunikaciji sa studentima primijetili smo da im je prije svega važna kvaliteta studijskih programa te međunarodne akreditacije koje im osiguravaju kvalitetu studiranja te činjenicu da će im diploma biti međunarodno priznata i omogućiti im eventualno daljnje školovanje. Nama uvelike u tome pomaže činjenica da smo jedina škola u Hrvatskoj koja ima međunarodnu AACSB akreditaciju koja nas svrstava u top 5% najboljih poslovnih škola na svijetu. Strani studenti su vrlo dobro informirani o akreditacijama kao i standardima koji proizlaze iz tih akreditacija i upravo one nam pomažu pri inicijalnoj komunikaciji sa studentima.
Nadalje, studentima je bitno da su grupe u kojima studiraju optimalne veličine što omogućuje direktan kontakt s profesorima tijekom i izvan predavanja. Važno je napomenuti da većina naših profesora ima barem jednu diplomu i sa prestižnih inozemnih sveučilišta kao i činjenica da imamo renomirane inozemne predavače sa stranih sveučilišta s obzirom da imamo više od 120 partnerskih sveučilišta u cijelom svijetu koji također posjeduju AACSB akreditaciju.
Naravno, studenti uzimaju u obzir i troškove studiranja i života pri čemu opet imamo prednost u odnosu na mnoge zemlje jer im možemo ponuditi jednaku pa čak i bolju kvalitetu studiranja uz razumne cijene.
Sljedeći važan faktor u odabiru fakulteta jest i razina sigurnosti u samoj zemlji, a tu je Hrvatska u zavidnom položaju u odnosu na mnoge druge zemlje koje su tradicionalno popularnije i poznatije destinacije za odlazak na studij. Osim toga, Hrvatska je sve popularnija turistička destinacija, a time smo interesantniji inozemnim studentima kao dodatan benefit njihovom iskustvu studiranja kod nas pa ga uvelike koristimo u našim promotivnim aktivnostima. Na kraju, važan faktor je i činjenica da smo članica EU što studentima olakšava putovanje i u ostale članice EU.
Na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa poseban naglasak stavljamo na pružanje studentu svega onoga što mu je u procesu regrutacije i predstavljeno kako bismo ne samo ispunili nego i premašili njihova očekivanja. Na taj način dobivamo zadovoljne studente, a to zadovoljstvo redovito i kontinuirano pratimo te na taj način dobivamo najbolje promotore ZŠEM-a u cijelom svijetu koje ne može zamijeniti niti jedna marketinška kampanja.
Iz kojih zemalja najviše dolaze studirati u Hrvatsku, koliko se njihov broj povećao zahvaljujući Erasmusu, ali i odlazak naših studenata?
Erasmus projekt uskoro slavi 30 godina postojanja! On je usko vezan sa dubljim i širim stremljenima moderne Europe i tu su, svakako razvijanje ECTS, cijeli bolonjski proces i sam Erasmus projekt dali gotovo nemjerljiv obol za to da danas, u Europi, 10% studenata ima, kraće ili dulje, iskustvo mobilnosti te da 5% njih iskusi Erasmus+ mobilnost, koja u prosjeku traje 6 mjeseci i koju svake godine iskusi oko 280.000 studenta.
Po zadnjim raspoloživim statističkim pokazateljima znamo da u Hrvatskoj najviše studenata dolazi iz Poljske, Španjolske, Francuske, Njemačke i Slovenije.
Na ZŠEM svake godine dolazi oko 250 studenata iz skoro 30 zemalja svijeta. Od toga 45% studenata dolazi putem Erasmus programa (iz Europe), a ostalih 55% iz ostatka svijeta. Pojedinačno najviše studenata nam dolazi iz Francuske i ostalih EU zemalja, ali zadnjih par godina imamo osjetan porast dolaska studenata iz Azije (Južne Koreje, Japana, Singapura i Kine), a imamo i trend rasta dolaska studenata iz Srednje i Južne Amerike.
Iz Hrvatske, već tradicionalno, se najviše odlazi u Njemačku i Austriju, te uz njih, u Španjolsku, Sloveniju i Poljsku.
Morate imate u vidu da je razmjena studenata dvosmjeran proces te samo na taj način ona funkcionira na duge staze. Uz navedeno, možemo se pohvaliti da ZŠEM prima puno stranaca, više nego li što, za sada, naši studenti odlaze tamo. To nam daje pozitivnu bilancu u korist institucije te otvara vrata i raspoložive kvote da naši studenti odlaze na razmjenu gdje god žele.
Postoji li prostor da hrvatske visoka učilišta postanu još atraktivnija stranim studentima, postoje li neke prepreke u regulatornom okviru?
Svakako! U prvom redu trebamo programe na engleskom jeziku. Rijetko tko i u Europi to ima: cijeli studijski program na engleskom jeziku, pogotovo za preddiplomsku razinu. Mi imamo i na preddiplomskoj i na diplomskoj razini te stoga više stranih studenata može doći kod nas, obaviti razmjenu i na svom povratku nastaviti sa svojim studijima bez potrebe za polaganjem razlikovnih predmeta i slično.
U regulativnom smislu, postoji određene kočnice i stroža ograničenja u razvijanju suradnji fakulteta u kreiranju dvostrukih, odnosno, zajedničkih studija. Joint-degree programi su mogući, ali proces usuglašavanja i dobivanja dopusnice je dug. Trebalo bi malo fleksibilizirati priznavanje studija i ECTS bodova dobivenih u inozemstvu radi dobivanja daljnjih kvalifikacija i domaćih (možda zajedničkih) diploma i to u svrhu kreiranja multidisciplinarnih kvalifikacija i dvostrukih diploma u srodnija ili čak manje srodnija područja.
Za sve informacije o studiju na ZŠEM-u posjetite naše mrežne stranice www.zsem.hr.
Za informacije o MBA studiju srdačno vas pozivamo da nas posjetite u našim prostorima na Jordanovcu 110, u tjednu od 14.11. do 18.11. od 9-18 sati. Dođite na individualne sastanke i upoznajte se s MBA programom, profesorima i mogućnostima studentske razmjene. Na jednom ćete mjestu dobiti sve informacije o međunarodno priznatom i AACSB akreditiranom MBA programu te saznati zašto je ZŠEM proglašen najboljom poslovnom školom u Hrvatskoj. A u srijedu 16.11. u 17:30 sati, održat će se prigodna prezentacija diplomskih studija u dvorani Franck Superiore Espresso.
Vidimo se!
