Gotovo cjelokupan pad BDP-a u Hrvatskoj od 8,1% u 2020. može se objasniti padom turizma, najpogođenije djelatnosti koja je povukla pad vezanih sektora, dok se bar 4,5-5% ukupnog porasta BDP-a u 2021. može zahvaliti oporavku turističkog prometa. To pokazuje iznimnu važnost turizma za naše gospodarstvo. No, unatoč znatnom porastu turističkog prometa, situacija je i dalje dramatična jer je kriza izazvala veliki pad ulaganja i oporavak neće biti spontan, bez dodatnih poticaja investicija. Upozorio je na to analitičar Velimir Šonje, predstavljajući svoje istraživanje o vezi turizma i pandemije jučer na Kongresu hotelijera, u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).
Iz EK samo 5% za oporavak
– Investicijska aktivnost turizma je u snažnom padu od 60-66% u odnosu na 2019. i trajanje takve situacije prijeti oslabiti pozitivne razvojne učinke turizma, kao što je dokazan doprinos ublažavanju emigracija iz Hrvatske. Stekao se dojam da će nakon ove sezone, koja je bila kratka, ali u kolovozu uspješna, sve biti u redu i da se vraćamo na normalno. No, spontani oporavak neće se dogoditi ako ne dođe do skorog snažnog oporavka investicija. Za to su potrebni investicijski poticaji, a očekivanja investitora usmjerena su ka novom Zakonu o poticanju ulaganja i primjeni nove karte regionalnih potpora – pojasnio je Šonje čije se istraživanje temelji na rezultatima ankete među deset najvećih hotelskih kompanija u zemlji, s ukupnim prihodima od pet milijardi kuna u 2019.
– Paradoksalno, unatoč tome što je turizam ključan za oporavak gospodarstva, ovom sektoru je iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Europska komisija namijenila samo 5% od ukupnog iznosa – zaključuje Šonje.
Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić istaknuo je četiri najveća izazova s kojima će se hotelski biznis suočiti 2022. Uz povratak ulaganja, nakon sezone 2021. u kojoj je Hrvatska imala nabolje turističke rezultate na Mediteranu i u Europi, najveći izazov u pripremi sljedeće godine bit će nedostatak kadrova, prisutan u sektoru u cijeloj Europi.
– U Hrvatskoj to nije samo pitanje angažmana domaćih radnika nego i brža i fleksibilnija administracija pri zapošljavanju stranih. Drugo najvažnije pitanje bit će nastavak ulaganja u kvalitetu, bez čega Hrvatska neće biti konkurentna u odnosu prije svega na zemlje Mediterana. Tu će biti važan doprinos novca za projekte iz NPOO-a, ali i zakonodavni okvir, prije svega rješavanje pitanja turističkog zemljišta. U intenzivnim razgovorima smo s Ministarstvom graditeljstva i državne imovine i vjerujem da ćemo sljedećih tjedana naći rješenja koja će omogućiti ulaganja i ostvariti znatne prihode za državni proračun – kaže Ostojić.
Četvrti važan faktor bit će epidemiološka situacija, i dalje izazov i okidač u odabiru destinacije za odmor, no Hrvatska i sektor u posljednje dvije godine u tome su odradili odličan posao pa nema puno brige. Hotelijeri ističu i važan izazov koji će u financijskom poslovanju predstavljati inflacija i situacija s lancima opskrbe.
Rast troškova
Predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović otkrio je da će ta kompanija u 2022. imati rast troškova za čak 30 milijuna kuna u odnosu na 2019.
– To će biti jako velik izazov koji nećemo moći ublažiti kroz rast cijena i mnogima neće ostati za ulaganja. Bez pomoći države, kroz Zakon o poticanju ulaganja i slična rješenja, ne možemo očekivati oporavak investicijske moći turističkog sektora – upozorio je Popović.
VIDEO Autom vozio kalelargom do katedrale pa se spustio stubama: Uhićen je!
znači, vrli ekonomist šonje, smatra da od ukupnog rasta bdp-a, turizam čini 4,5-5%... rast je bio ,veli, preko 8 %. pa ovak, 5% od 8 je 0,4. turizam znači prema poznatom ekonomistu je činio 0,4% rasta bdp-a. jer šonje veli, 'ukupnog rasta'.. jadna država koja u turizmu gleda svoj probitak, to su zanimacije sirotinje, turizam je dopunska djelatnost. kod nas ju gledaju kao glavnu. e pa drugovi moji, za turizam ova država daje i previše javnog novca, plaćamo silna putovanja po sajmovima, gdje dijelimo prospekte. u doba online oglašavanja i naručivanja, mi tiskamo letke... u doba online rezervacija, mi nosimo knjigu narudžbi.. kakve bi to investicijske cikluse šonje, on gradnje velikih hotela? pa to je suprotno onom što mi radimo, naš je cilj rentanje, iznajmljivanje. apartmane gradimo da bi ih iznajmljivali, tu je paušal sitan, poreza nema. zarada skoro sva ostaje tebi, kao ni u jednoj djelatnosti. otvori obrt za keramiku, plaćat ćeš više, i naraditi se. za 200.000 kn prihoda, tvoji troškovi budu ogromni, i da, i ti trebaš alat, koji nije badava. priče o velikim ulaganjima u gradnju i opremanje... super, znači ima se novac, i ulaže gdje je najbrži i najveći povrat. opća korist nikakva, tj. samo za njih. zašto austrija nije puna apartmana..?