Od sljedećega tjedna počinju se raspisivati javni natječaji za odabir članova nadzornih odbora u državnim tvrtkama, a u skladu s odlukom Vlade koja ne želi da u NO-ima više sjede državni dužnosnici nego stručnjaci. Nadležna će ministarstva tako za oko 20 javnih tvrtki, njih oko 60 u kojima država ima većinski udjel te za oko njih 400 s manjinskim udjelom putem javnog natječaja morati u roku od 45 dana naći stručnjake za NO-e, a prema procjenama profesora Jakše Barbića, za taj bi posao bilo potrebno od 150 do 200 stručnih osoba.
Stručnjaci u NO-ima
– No pretpostavka je da jedan vrsni stručnjak sjedi u dva ili tri nadzorna odbora i da NO nema više od pet članova – kaže Barbić.
– Ako je primjerice bivši financijski direktor umirovljen, a još sposoban za rad, imat će vremena odgovorno i stručno obavljati svoju funkciju nadzornika. Također, kaže, treba uzeti u obzir da samo u malom broju tvrtki država može imati sve svoje predstavnike. Uvijek je jedan predstavnik radnika, a ako uz državu udjel imaju i drugi dioničari, predstavnika moraju imati i oni. Uglavnom dioničari mogu imati predstavnika u NO-ima ako im je udjel u društvu veći od 10 posto.
Barbić se već dulje zauzima za takvu politiku u kojoj će stručnjaci sjediti u NO-ima te pozdravlja Vladin prijedlog. Podsjeća i kako je potrebno pri odabiru tih ljudi imati na umu da su stručni, neovisni, da mogu raditi taj posao i žele ga raditi te da iza njihova imena stoji povjerenje. Za sadašnje je upitno koliko stoje iza svih tih potrebnih kvaliteta. Zbog toga su i nastajale različite afere. Primjerice, bivši ministar gospodarstva Branko Vukelić bio je predsjednik NO Brodosplita koji je prije nekoliko godina potresla afera, Polančec je predsjedao NO HEP-a... Trenutačno ministri Božidar Kalmeta i Ivan Šuker sa svojim ljudima imaju najviše predstavnika u NO-ima. Primjerice ministar Šuker predsjeda u NO-ima Ine i Croatia osiguranja, dviju snažnih kompanija na domaćem tržištu.
Pristojne naknade
No poslije ove odluke sadašnje bi predstavnike, njih oko sto, među kojima su ministri, državni tajnici, dužnosnici ili predstavnici stranaka zamijenili neovisni i stručni članovi, ali i koji bi za razliku od sadašnjih za svoj posao primali naknadu. Drukčije je i teško očekivati da bi netko prihvatio taj posao. Ali za razliku od sadašnjih članova, koji u nizu slučajeva iza kojih je stajala korupcija nisu odgovarali, budući imati veću odgovornost. I ne bi se kao sadašnji članovi mogli opravdati nedostatkom vremena za dobar nadzor.
Uglavnom su naknade članovima u NO-ima u visini prosječne plaće u kompaniji, ovisno o njezinoj poslovnoj poziciji i snazi.
– Ta naknada ne bi trebala biti problem ako članovi budu stručni i spriječe moguću korupciju jer ona će u konačnici sigurno biti niža, nego što je primjerice cijena svih posljednjih afera u državnim tvrtkama – kaže Esad Čolaković, predsjednik Crome.
Lista kandidata
Vlada je svojom uredbom odredila nekoliko osnovnih uvjeta koje bi trebali zadovoljiti kandidati za NO-e. Oni će tako morati imati završen studij, pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci, ne smiju se baviti poslovima koje su predmet poslovanja društva ili biti suvlasnici, članovi uprave ili NO-a društva koje se bavi djelatnošću povezanom s društvom za čiji bi se NO natjecali kako bi se izbjegao sukob interesa. Povjerenstvo za provedbu koje će se osnovati na razini svakog ministarstva ministru će poslije provedena natječaja predložiti suženu listu kandidata koje će on pozivati na razgovor. Poslije obavljena intervjua odlučit će o kandidatima i predložiti ih Vladi, a ona će skupštini društava naložiti njihovo imenovanje.
U ovome svemu je početna teza kriva, tko garantira da će natječaj dati najboljeg čovjeka? Ili bolje nego politički namještenog? Nitko... Izabrat će se opet podobni iz ponuđenog, samo ćemo prividno poštovati neku proceduru...