U Hrvatskoj su u ožujku ove godine izdane 1.032 građevinske dozvole, što je za 7,9 posto manje u odnosu na ožujak prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
Prema vrstama građevina, 88,9 posto dozvola ili njih 918 izdano je za zgrade, a 11,1 posto ili 114 za ostale građevine. Statistika pokazuje da je u odnosu na ožujak lani broj građevinskih dozvola izdanih za zgrade manji za 0,5 posto, dok je za ostale građevine pao za 42,1 posto.
Dozvolama izdanima u ožujku ove godine predviđena je vrijednost radova od 3,35 milijarde kuna, što je 7,9 posto više nego u ožujku 2021. godine, kada je ta vrijednost iznosila 3,1 milijardu kuna. Dozvolama izdanima za zgrade predviđena je vrijednost radova od 2,66 milijarde kuna, što je 19,8 posto više nego u ožujku 2021., a vrijednost radova kod ostalih građevina smanjena je za 22,1 posto na 682 milijun kuna.
Prema vrstama radova, 79,2 posto dozvola ili njih 817 izdano je za novogradnju, a 20,8 posto ili 215 za rekonstrukcije. Prema izdanim građevinskim dozvolama u ožujku bila je predviđena gradnja 1.947 stanova, što je 19,2 posto više nego u ožujku prošle godine.
Unatoč padu broja građevinskih dozvola u ožujku, u prva tri mjeseca ove godine ukupno broj izdanih dozvola porastao je za 3,9 posto u odnosu na isto razdbolje lani, odnosno bilo ih je izdano 2.812.
VIDEO: Prvom ruskom vojniku danas se sudi za ratni zločin, prijeti mu doživotni zatvor
Oni koji posjeduju kapital u bankama investiraju u nekretnine kako bi se zaštitile od pada vrijednosti. Međutim i ta grupa je ograničena. Svi znamo da banke zarađuju na kreditima, pa oni koji nemaju dovoljno kapitala ne žele riskirati u zaduživanju. Znači prije ili kasnije će prestati izgradnja radi izgradnje jer će s vremnom nestati ti koji kapital zamrzavaju u nekretninama. Te osobe su jedne od onih koji potenciraju inflaciju.