Što učiniti sa 167,7 milijardi kuna, koliko iznosi samo štednja hrvatskih građana, bez drugih oblika ulaganja u kojima drže svoju imovinu? Kako od investiranja zaraditi više nego što će novac izgubiti na vrijednosti? Svatko od građana koji drži dio tog kolača odlučit će za sebe, no postoje i neki opći momenti koji će odrediti hoće li depoziti uvećati ili smanjiti svoju vrijednost.
>> Zlatno srebro - ulaganje u plemenite metale donijelo zaradu
Opasnost od inflacije
Jedan od njih je svakako inflacija, koja je dosegnula pet posto i prilično premašuje kamatu koju banke isplaćuju štedišama. Jer, dok banke ukupno isplate štedišama između četiri i pet milijardi kuna kamata godišnje, inflacija od pet posto istodobno bi od 167,7 milijardi kuna štednje odgrizla 8,38 milijardi kuna – dvostruko više. Toliko novac realno gubi na vrijednosti. Moguće smanjenje kamata na štednju, na koje će banke možda biti prisiljene zbog održavanja profitabilnosti u situaciji rasta loših kredita, zaradu bi dodatno smanjilo. Možda je vrijeme da se razmisli o alternativama prije nego što se ušteđevina počne topiti. Prosječan štediša sigurno nije neki dobro upućen investitor, no za učenje nikad nije kasno. Sudeći po podacima o isplativosti različitih vrsta investicija, u proteklih deset godina najviše su zaradili oni koji su ulagali u srebro i zlato. Nekoć su se kupovali dukati i zlatni nakit, danas se zbog krize prodaju, no ovih 167,7 milijardi kuna drže građani koji vjerojatno ne razmišljaju o prodaji, nego o uvećanju svog bogatstva.
– U posljednje vrijeme u gotovo cijelom svijetu raste biznis ulaganja u zlato i srebro, i to zbog činjenice da je u posljednjih desetak godina stvorena nova potrošačka sila – Kineza, Indijaca i Rusa, sila od 300 milijuna ljudi s kupovnom snagom jednog SAD-a. Kao da ste nasred Tihog oceana s neba spustili novi, potrošački SAD. Ta nova potrošačka sila kupuje stanove, aute, iphone, ali i ulaže u razne oblike imovine. Između ostalog, ulaže u zlato i srebro jer su tradicionalno naklonjeni takvim ulaganjima – ističe Neven Tišma, predsjednik uprave KD Life životnog osiguranja, koje se ove godine odlučilo na fondpolice vezane uz ulaganje u plemenite kovine u fizičkom obliku.
Tišma ističe da povećani interes za ulaganje u zlato i srebro proizlazi iz dramatičnog povećanja svjetskog javnog duga koji je u posljednje četiri godine porastao čak 50 posto.
– Takva zaduženost, u kojoj svatko svakome duguje i dalje posuđuje a da vrlo vjerojatno nikad i ne vrati, stvara dodatno nepovjerenje u papirnati novac, zvao se on dolar, euro ili kuna. Zbog toga se dio svjetskih ulaganja uporno okreće prema plemenitim kovinama. I to je razlog zašto su zlato i srebro pobjednici ulaganja u zadnjih 10-ak godina, ali i motiv da vjerujemo da taj rast cijene zlata i srebra nije stigao do svog maksimuma.
Ograničena ulaganja
No, postoji “problemčić” – neregulirano ulaganje u investicijsko zlato i srebro u Hrvatskoj, zbog čega je vrlo malo načina na koje se može investirati. Toliko malo da bi svako spominjanje bilo reklama. Trenutačni propisi na kupnju zlata u fizičkom obliku obračunavaju porez na luksuz od 30 posto, carinu od pet posto i 23 posto PDV-a, pa davanja dostižu i 58 posto cijene. Legalnim i nelegalnim načinima građani to zaobilaze, no i modeli koji su na raspolaganju očito su – dovoljno isplativi.
Država po običaju i ovdje radi u korist vlastite štete. Umjesto da HNB kupuje i prodaje zlato i povečava zlatne rezerve, dopušta se raznim firmama da LEGALNO otkupljuju zlato i pritom dobro zarađuju,a bojim se da ni svevišnji nezna kolikoko je zlata prikupljeno i na koliko je plačen pdv. Koliko sam čuo, naši penezlivci idu u SL kupovati investicijsko zlato i ilegalno se unosi u zemlju. U EU je trgovina zlatom oslobođena svih davanja. Samo smo mi najpametniji,jer da tako radimo bilo bi na dobrobit ove zemlje. Malo ironije ima u ovom postu,ali se stjeće dojam da gdje god si možemo ići na štetu, tu priliku ne propuštamo.