Od svih članica EU, Hrvatska je u petogodišnjem razdoblju ostvarila najveći porast površina pod ekološkom ili organskom proizvodnjom, čak 377%! Bugari, prema podacima Eurostata, neznatno zaostaju za nama s rastom od 362%, u Francuskoj je ostvaren rast od 61, Irskoj 53, Litvi 49, na Cipru 48%... No zna li se da 1,09 mil. hektara u nas obrađuje oko 180 tisuća OPG-a i tvrtki, a organska proizvodnja čini tek 75.833 ha, odnosno njome se bavi 3061 proizvođač, troznamenkasti rast od 2010. do 2015. te novih 16 tisuća ha u ovoj godini i nisu neka senzacija. Pogotovo ako se zna da se na desecima, pa i stotinama hektara “ne bere” ništa drugo osim poticaja, upozoravaju iz Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) te najavljuju kako će od ministra Tomislava Tolušića zatražiti i reviziju ekološke proizvodnje.
Veći korov od sadnica
– Imamo dokaze da se mnogo ekoloških površina zlorabi. Svi su se tobože pomamili za sadnjom oraha i lijeske, pa nasadi niču kao gljive poslije kiše, a kad dođete na većinu takvih površina, voćke se i ne vide od trave i žbunja. Neke od njih trebale bi već davati i plodove. No bez agrotehničkih mjera i ljudskog rada naravno da nema ničega – kaže glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković. Ističe kako u HVZ-u znaju za stotine hektara u Sisačko-moslavačkoj i drugim županijama. Zašto se, primjerice, u organsku proizvodnju ne uvode jabuke ili kruške, pita on te objašnjava kako je to zato što oko njih treba mnogo više rada.
– Misli se kako je za lijesku i orahe dovoljno kupiti sadnicu “na divljaka” za dvanaestak kuna, stotinjak njih po hektaru oraha ili tristotinjak lijeske, što su minimalna ulaganja, te da oko njih više ne treba nikakve brige – ističe. Za konvencionalni uzgoj jabuka i drugih trajnih nasada voća potpore su tako u prosjeku 1700 kn/ha, a u ekološkom uzgoju 5500 do 6500 kn – tvrdi Ivković te zahtijeva da država konačno zaštiti proizvođače od prevaranata koji žive na grbači poreznih obveznika. I direktorica Biovege Jadranka Boban Pejić s HR Eko foruma održanoga u prostorijama HGK ovih je dana upozorila kako se u nas moraju više kontrolirati i ekološki proizvodi i proizvođači koji kupuju 50, 100 hektara i dobivaju obilne poticaje, a ništa ne proizvode ili nisu pod nadzorom kvalitete.
I “obični” hektari problem?
Pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić kaže kako već imaju dokaza o zlouporabi poticaja. Kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi (APPRRR) na terenu su, a uskoro će se, tvrdi, propisati i rigorozniji kriteriji kojima će se onemogućiti manipulacije. Ivković upozorava kako pod povećalo treba staviti i konvencionalne nasade. Najbolji primjer za to je registriranih 5600 ha jabuka u RH.
Kad bi oni doista postojali, godišnje bismo uz prosječan urod imali oko 300.000 t jabuka, a i u najboljim godinama ima ih najviše 120.000 t, što odgovara nasadima od samo 2500 ha. Iz APPRRR-a kažu kako su ekološke nasade lijeske i oraha prije pet godina prijavila 183 korisnika na 1274 ha, a ove ih je godine 309 na 1890 ha te 746 na 3100 ha u prijelaznom razdoblju, što se u 2015. poticalo s 868,18 eura.
Podataka koliko se na svim tim hektarima proizvelo – nema.
No vratimo li se “rekordnom” rastu s početka, treba znati i da je od 76.000 hrvatskih ekoloških hektara samo 10,5% nasada, dok 45,2% čine oranice i vrtovi, a 44,3% pašnjaci koji su s oranicama za proizvodnju stočne hrane nakon ulaska RH u EU ušli u sustav poticaja organske proizvodnje.
>> Mladi Novljani: Rješenje je eko poljoprivreda
