Ekonomski institut procjenjuje da je u zadnjem kvartalu 2016. godine rast BDP-a ubrzao na 3,9 posto, što bi, pokaže li se točnim, bilo najbolje ostvarenje od pretkrizne 2007. godine. S takvim ubrzanjem ekonomije u zadnjem tromjesečju 2016. godina bi donijela prosječan rast od 3,1 posto, što je iznad svih dosadašnjih procjena. Politička nestabilnost koja je trajala veći dio prošle godine, nije se negativno prelila na ekonomiju, a s većim BDP-om došlo je i do smanjenja fiskalnog deficita i javnog duga.
U zadnjem su kvartalu održani prijevremeni parlamentarni izbori, s mjesta predsjednika Vlade otišao je Tihomir Orešković, a četverogodišnji mandat preuzeo je Andrej Plenković. Razne su institucije za 2016. godinu najavljivale stopu rasta od 1,9-2,8%, a tko će biti najprecizniji znat će se zadnjeg dana veljače, kad će DZS objaviti svoju prvu procjenu. Najnoviji optimizam Maruške Vizek, ravnateljice Ekonomskog instituta Zagreb, temelji se na CEIZ prognostičkom indeksu te kuće koji je u prosincu 2016. ostvario vrijednost od 4,2 indeksna boda.
Ekonomski institut navodi da se radi o najvećoj vrijednosti CEIZ indeksa zabilježenoj od ožujka 2007. godine. Zvonimir Savić, analitičar Hrvatske gospodarske komore, upozorava da je hrvatski BDP i dalje gotovo devet posto niži od onoga prije osam godina, te će trebati još barem četiri godine da se nadoknadi izgubljeno. Osim industrijske proizvodnje i izvoza te oporavka domaće potrošnje, iza poboljšanih rezultata stoje i povećani prihodi od turizma koji čine 18 posto BDP-a.
Savić navodi da tako visoku ovisnost o turizmu nemaju čak ni otočne države Cipar i Malta (12 i 14 posto), dok Portugal od turizma ostvaruje tek oko šest posto BDP-a.
>> Dužnicima paše: Rata kredita od 400 eura u mjesec dana pala za 52 kune jenny
