Nakon najdubljeg pada u posljednje dvije godine, europske burze posljednjih se dana blago oporavljaju. Međutim, nastavak burzovnog oporavka i dalje je pod upitnikom s obzirom na obilje loših vijesti posljednjih mjeseci.
Ukrajinsko pitanje
S jedne strane ukrajinska kriza ne pokazuje znakove jasnog razrješenja, a s njom povezane zapadne sankcije Rusiji i ruski odgovor Europskoj uniji snažno negativno utječe na ionako krhak oporavak europskog gospodarstva.
Koliko geopolitičke tenzije s istoka utječu na Europu, pokazali su i podaci od utorka koji su otkrili najveće pogoršanje ekonomske klime u Njemačkoj u više od dvije godine. Njemački burzovni indeks DAX od početka srpnja oslabio je 10 posto, što je granica koja se smatra početkom ozbiljne burzovne korekcije.
Europska periferija još je lošije prošla. Pod pritiskom propasti najveće banke, portugalski PSI 20 indeks pao je više od 30 posto, a ponovno poniranje Italije u recesiju FTSE MIB indeks popratio je zaranjanjem od gotovo 15 posto.
– Globalni investitori gube vjeru u Europu – kazao je za The Financial Times Manish Kabra, analitičar Bank of America. Istraživanje te banke objavljeno u utorak pokazalo je da su očekivanja analitičara o poslovanju europskih kompanija na najnižoj mjesečnoj razini od 2001. godine.
Ipak, analitičar JP Morgana Mislav Matejka smatra kako je pad burzi dugoočekivana prilika za povoljnu kupnju. Njemački DAX u srijedu nakon podneva bio je na razini od 9152 boda uz porast od 0,9 posto. Osvrćući se na njemačko tržište, Niko Delić, suvlasnik zagrebačke investicijske kuće Credos, smatra kako trenutačno izgleda da DAX na 9000 bodova ima dosta potpore.
Čekanje korekcije
– Moguće je da će taj nivo izdržati, pogotovo zato što indeksi u SAD-u ne pokazuju sklonost korekciji. Prije ili poslije morat će doći do jače korekcije, ali zasad ništa ne upozorava na to. Možda bi se to moglo dogoditi tek kad vrijednost DAX-a padne ispod 9000 bodova – ocjenjuje Delić.
Jedino loša vijest, je za medije dobra vijest.