Dok su u radnom odnosu i štede za mirovinu, zaposleni svoju mirovinsku štednju iz drugog stupa usmjeravaju u jedan od četiri obavezna mirovinska fonda drugog stupa. Nakon što steknu pravo na mirovinu, brigu o toj štednji i isplati mirovine preuzima nova pravna osoba – mirovinsko društvo specijalizirano samo za taj posao.
Politička odluka
Sve do prošlog tjedna mirovine iz drugog i trećeg stupa isplaćivalo je samo jedno mirovinsko društvo – Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD). Ta je ustanova u srpnju isplatila 3004 mirovine iz drugog i 6635 mirovina iz trećeg, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja! Od prošlog tjedna RMOD je dobio konkurenciju, i to državnu. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osnovao je svoje mirovinsko osiguravajuće društvo (HMOD) koje će se ubuduće nadmetati s RMOD-om tko će od njih isplaćivati mirovine iz sustava individualne kapitalizirane štednje. Novo društvo dobilo je zeleno svjetlo Hanfe za početak rada, a u biznis s isplatom privatnih mirovina kreće s 23 milijuna kuna osnivačkog kapitala.
Odluka da se država uključi u isplatu privatnih mirovina prije svega je politička i proizašla je iz nedavne mirovinske reforme. Ljudi koji su je predložili uvjereni su da će društvo biti profitabilno te da trošak njegova rada neće pasti na leđa poreznih obveznika. Upućeni u kretanja smatraju da je postojanje konkurencije dobro za korisnike, to više što privatni sektor nije bio zainteresiran konkurirati RMOD-u jer je malo ljudi primalo mirovine iz drugog stupa. Okolnosti su se promijenile od početka 2019., kada je država i za osiguranike drugog stupa uvela 27 posto dodatka na mirovinu. Rezultat takve odluke jest to da sada 40 posto radnika koji su štedjeli u drugom stupu uzima dvostupne mirovine, a njih 60 posto, čije su plaće bile male – oko minimalca sve do državnog prosjeka – vraća se u prvi stup.
Zoran Protega iz Regosa ističe da je od početka siječnja 2019. do sredine srpnja ove godine informativne izračune o visini buduće mirovine zatražilo 9260 osiguranika drugog stupa. Do sada se o izboru izjasnilo 8644 osigurani ka, od kojh je 5147 osiguranika odabralo mirovinu samo iz prvog stupa, a 3497 iz prvog i drugog stupa. Procedura je takva da radnik koji je štedio u drugom stupu prvo traži izračun da vidi koja mu je mirovina povoljnija, a nakon što ga dobije, odlučuje hoće li svu svoju mirovinsku štednju prenijeti u prvi stup ili će primati dvije mirovine, jednu iz državnog osnovnog osiguranja i drugu iz drugog stupa. U RMOD-u kažu da je prosječna mirovina iz drugog stupa 700 kuna, s tim što je osam od deset osoba koje primaju takvu mirovinu odmah podiglo 15 posto svoje štednje. Ta je mogućnost također rezultat zadnje reforme.
Regos je konkretniji te kaže da su do sada 15 posto štednje uzela 2162 nova umirovljenika kojima je u prosjeku isplaćeno 37.500 kuna odmah, a ostatak će dobivati kroz doživotnu mirovinu. Građani su do sada jednokratno povukli 80,9 milijuna mirovinske štednje od ukupno 705 milijuna kuna koliko je Regos prebacio novca na račun RMOD-a. Iz tih brojki proizlazi da je 3058 osiguranika koji su izabrali mirovinu drugog stupa u prosjeku na svom računu imalo oko 230.000 kuna mirovinske štednje! Sve su to ljudi s boljim primanjima i duljim stažem jer je prema podacima HZMO-a njihova osnovna starosna mirovina iz prvog stupa 5018 kuna, a prijevremena je starosna mirovina prosječnih 3806 kuna. Na to još dobivaju svoju mirovinu iz drugog stupa, prosječno 700 kuna.
Procedura oko izbora mirovine i nije tako jednostavna, a sada će dobiti i dodatni element jer će novi umirovljenici birati hoće li ušteđena sredstva povjeriti na upravljanje državnom mirovinskom društvu ili privatnom RMOD-u. Tehnički elementi te procedure još nisu poznati. Država će vjerojatno krenuti s nešto nižim naknadama kako bi privukla ljude, a treba vidjeti i kakve će modele isplate ponuditi.
Dodatak za oba stupa
Drugi stup počeo je s radom 2002. i rođeni prije 1962. godine morali su 5 posto svoje štednje usmjeravati u obavezni mirovinski fond. Prve generacije žena uključene u tu štednju već imaju uvjete za mirovinu, a povrh njih mogućnost štednje u drugom stupu dana je i ljudima koji su tada bili stariji od 40, a mlađi od 50 godina. Inače, u Regosu kažu da je 2018., a to je godinu dana prije priznavanja prava na dodatak i za drugi stup, umirovljeno više od 5500 osiguranika drugog stupa. Većina – njih 5455 – vratila se u prvi stup, a samo je 108 osoba, vjerojatno menadžera s visokim plaćama, ostalo u drugom stupu. Osnovnu mirovinu s dodatkom od 27 posto i 20,25 posto isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Uvođenjem dodatka i na kombiniranu mirovinu, osigurana je primjerenija razina mirovina iz oba stupa, kaže Protega. Privatna mirovinska štednja u drugom stupu kreće se oko 110 milijardi kuna.
Nema mirovinske reforme dok se ne ukine 1. stup. Jednostavno... A početak toga je razdvajanje mirovina od ostalih naknada u 1. stupu. Ovako kako sada stoji, većinu novca koje radnici uplaćuju za mirovinu pojedu postojeći umirovljenici. Sa reformom se stalo pred 20 godina i sve generacije koje su ušle na tržište rada žrtvovane su za solidarni 1. stup. Zato su mirovine iz 2. stupa male, a uplate za mirovinsko su nesrazmjerno velike... Koliko će se generacija još žrtvovati? Koliko će još ljudi pobjeći van jer ovdje nema budućnosti?