Nakon Mađarske, Hrvatska bi mogla biti druga europska zemlja koja će uvesti dodatni porez na banke! Ta se ideja razmatra u sklopu najavljenog rebalansa proračuna i prema zasad nepotvrđenim izvorima iz Vlade, prijedlog zakona trebao bi biti objavljen do kraja kolovoza, s rebalansom.
Trostruko oporezivanje
Dostupne informacije kažu da porez na banke zagovara upravo premijerka, koja se za tu ideju zagrijala nakon što je početkom srpnja posjetila Mađarsku. Mađari su potkraj prošlog mjeseca "ozakonili" 0,45 posto poreza na bankarsku aktivu, što je naišlo na oprečne reakcije i kritike svjetskih bankarskih krugova. Ideja dodatnog oporezivanja banaka provlači se u Europi cijelu ovu godinu – od Italije, preko Velike Britanije, Njemačke i Francuske, ali nijedna od tih zemalja nije ga još uvela. Predsjednik Europske komisije Barosso ovo je ljeto ponovio apel za dodatni porez, no to je zacijelo lakše reći nego učiniti. Nakon što je na televiziji rekao da priprema rebalans, koji bi mogao donijeti niz bolnih rezova ("i da i ne") Šuker je jučer izbjegao odgovor na pitanje o oporezivanju banaka, no ta je tema bila dominantna i u političkim i u bankarskim krugovima koji su je dočekali s dosta kritika.
– Zbog bitnih ekonomskih razloga imam rezerve prema prijedlogu – kazao nam je jučer guverner HNB-a Željko Rohatinski.
– Mislim da je to traženje slamke spasa na pogrešan način – komentar je Branka Grčića, dekana splitskog Ekonomskog fakulteta.
– To je loš potez. Banke će veći porez preliti na korisnike, ponovno će poskupjeti kapital – kaže Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
A da bi Vlada mogla povući neke od takvih poteza usmjerenih na punjenje proračuna, a ne rezove, upozoravali su stručnjaci i prije, jer ipak je riječ o predizbornoj godini u kojoj je populizam i pritisak interesnih skupina jači od prije izrečenih premijerkinih želja o gospodarskom oporavku. Da je riječ o političkom potezu, jasno je i stoga što s njim nisu upoznati Vladini savjetnici s kojima smo jučer uspjeli kontaktirati.
– Takav potez bio bi kontraproduktivan i suprotan duhu gospodarskog razvitka. Ako se takvo što predloži, onda je jasno da se Vlada opet nije fokusirala na rashode. Taj potez značio bi i prelijevanje mjera na štediše, ali i ulagače, kojima bi se opet morali predstavljati neki drukčiji uvjeti – kaže savjetnik Borislav Škegro.
– Porez na dobit jednak je za sve gospodarske subjekte i nema razloga da se banke dodatno oporezuje! – mišljenja je još jedan Vladin savjetnik, Željko Perić.
Takvim porezom uvodi se u stvari trostruko oporezivanje.
– Prvo pojedinci i poduzeća plate porez i stave novac u banku, onda banka na plasmane plati profit, a onda bi to što ostane u bilanci još trebalo oporezivati – objašnjava analitičar Ante Babić. I to samo zato što se želimo ugledati na Mađarsku koja, kao ni mi, ne može smanjiti državnu potrošnju. Prepiše li hrvatska Vlada mađarski zakon, naše bi banke plaćale dodatnih 0,45 posto poreza na aktivu – odnosno dodatnih 1,7 milijardi kuna poreza, što je polovica prošlogodišnje dobiti!
Guverner Rohatinski priznaje da porez na banke može biti politički oportun porez – državi će, barem u početku, donijeti dodatne prihode, a zbog uvjerenja da banke ostvaruju veliku dobit i u uvjetima recesije na račun komitenata koji jedva sastavljaju kraj s krajem, to može biti i politički popularno. No, guverner je rezerviran prema tom prijedlogu zbog mogućih negativnih posljedica: prebacivanja poreznog troška na komitente, rasta nenaplaćenih kredita, zaustavljanja trenda laganog smanjenja kamatnih stopa, pa i odljeva kapitala iz zemlje koji bi utjecao na tečaj.
Bijeg od poreza za bogate
– Banke su možda i ostvarivale ekstraprofit prijašnjih godina, ali sada je i taj sektor uzdrman. Veći porez prouzročio bi rast kamata, stradali bi osobna potrošnja i investicije koji su nam u ovom trenutku ključni za oporavak – objašnjava Grčić. Porez na banke trebao bi, po svemu sudeći, nadomjestiti prihode od harača kojega se Vlada prerano odrekla.
SDP-ov ekonomski strateg kaže da ne razumije zašto Vlada bježi od oporezivanja dividendi i kapitalne dobiti, jer bi to bilo bolje rješenje. Ministar Šuker ponovio je staru dilemu da su mu mogućnosti ograničene: može se zaduživati ili smanjivati potrošnju. U godini pred izbore ovo drugo je puno teže.
konacno dobar prijedlog. naravno da su bankari protiv, djubrad lihvarska.