Financijska stabilnost je ponovno očuvana, čak i u uvjetima bankrota najvećeg poduzeća Agrokor s izuzetno velikim dugom u odnosu na BDP, a ispitivanje otpornosti bankarskog sustava koje je provela HNB pokazuje da je kapitaliziranost dovoljna da bankovni sustav podnese snažan šok, uključivo i kombinaciju snažnog usporavanja gospodarskog rasta s porastom troška financiranja, poručio je danas u Saboru guverner HNB-a Boris Vujčić. Kaže da mnogi nisu svjesni koliko je kriza u Agrokoru bila jak gospodarski potres, s obzirom na to da je iznos gubitaka tog koncerna kad ga je preuzela izvanredna uprava iznosio oko 7 posto BDP-a. Usporedi li se to, recimo s Njemačkom, nastavlja Vujčić, to je isto kao da u toj zemlji neko poduzeće ima skrivene gubitke u visini 300 milijardi eura.
- Tako se stvari rijetko događaju osim kod nas. Na primjer Parmalat je u odnosu na talijansko gospodarstvo bio 1/7 Agrokora, zato bih ponovno htio naglasiti potrebu uvođenja kaznenog djela protiv financijske stabilnosti. Pokazuje se ponovno i ponovno kakve mogu biti posljedice neodgovornog postupanja pojedinaca za opće dobro, što je potrebno na odgovarajući način sankcionirati. Ipak, zahvaljujući tome što je pretežni dio financiranja Agrokora dolazio iz inozemstva, naše inicijalne procjene pretpostavile su ograničeno djelovanje na ostatak gospodarstva, i to prije svega kroz kanale smanjenja investicija i smanjenja pouzdanja potrošača, što bi onda rezultiralo manjom potrošnjom i povećanom sklonošću štednji. Sukladno našim očekivanjima, podatci sugeriraju kako se kriza u koncernu Agrokor nije značajnije odrazila na gospodarsku aktivnost – kaže Vujčić. I projekcije HNB-a za ovu godinu pretpostavljaju da će se nastaviti uredno restrukturiranje Agrokora te da neće biti značajnih šokova za gospodarstvo.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
- Otpornost financijskog sustava ne mijenja to da je tu još puno neizvjesnosti i rizika vezano uz proces restrukturiranja, Agrokor uskoro treba postići nagodbu s vjerovnicima oko zamrznutog duga, a pravo operativno restrukturiranje Agrokora tek započinje i za očekivati je da će potrajati neko vrijeme. Opcija neurednog restrukturiranja predstavila bi značajan rizik za gospodarski rast sa svim posljedicama koje iz toga mogu proizaći – zaključio je Vujčić.
Osvrnuo se i na poslovanje banaka u 2017. godini, kako je rekao, u svjetlu materijalizacije rizika Agrokora. U prvoj polovini 2017. godine imovina banaka smanjila se za 2,3 posto, glavni razlog smanjenja imovine je jačanje tečaja kune. Kako je bilanca banaka velikim dijelom iskazana u eurima i u aktivi i u pasivi, tako svako jačanje kuna smanjuje bilancu u kunama, što je utjecalo na više od 60 posto promjene odnosno smanjenja, pojašnjava.
- Isključivši učinak tečaja, imovina banaka realno je pala za samo 0,9 posto. To se u cijelosti objašnjava materijalizacijom kreditnog rizika i prodajom nepripadajućih kredita. Dobit banaka iz poslovanja prije poreza iznosila je 1,2 milijarde kuna, što je 3 puta manje nego u istom razdoblju 2016. godine. Profitabilnost prosječne imovine i profitabilnost prosječnog kapitala smanjili su se na 0,6 posto i 3,6 posto. To je isključivo rezultat materijalizacije kreditnog rizika, tj. rasta troškova ispravaka vrijednosti rezerviranja jer je operativni rezultat banaka prije ispravaka vrijednosti ipak blago poboljšan. Kako je generator tog rizika velikom većinom bio Agrokor, te kako je spomenutim ispravcima vrijednosti pokriven pretežni dio postojećih rizika, to je jednokratni događaj koji neće imati posljedice na dugoročno poslovanje bankarskog sustava – tvrdi Vujčić. Trend poboljšanja kvalitete kredita se, iako značajno usporen, nastavio. Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita tijekom prve polovine 2017. smanjio se sa 13,8 na 13,2 posto.
Tijekom prve polovine 2017. godine prodano je gotovo 5 milijardi kuna nominalne vrijednosti kredita skupine B i C od čega se gotovo 70 posto iznosa odnosilo na jednu banku. Nastavilo se poboljšanje adekvatnosti kapitala banaka, stopa ukupnog kapitala banaka povećala 22,9 posto na kraju 2016. na dotad najviših 23,2 na kraju lipnja.
kakav spin doktor