Iako posljednji podaci govore o rastu građevinske aktivnosti, domaći građevinari sumnjaju u brz oporavak. Od privatnih projekata značajniji su bili u farmaceutskoj industriji i turizmu, radi se na obnovi zgrada, no gradnja stanova pada, a država, unatoč obećanjima, s investicijama nije krenula.
Turistički objekti
– Država se mora brinuti o vlastitoj egzistenciji i vraćanju kredita pa su joj investicije na trećem mjestu – komentira Filip Filipec, predsjednik uprave Tehnike, jednog od rijetkih građevinara koji nije prošao predstečajnu nagodbu i uspio se održati na domaćem tržištu.
Najavljeni projekti iz fondova EU, od kojih su neki započeti, oživit će u nekoj mjeri investicije, ali teško da će se time okoristiti domaći građevinari, jer teško mogu zadovoljiti natječaje. Primjerice, za obnovu Zračne luke Dubrovnik jedan od uvjeta bila je gradnja na istim projektima zadnjih pet godina, a jasno je da od domaćih građevinara nitko taj kriterij nije mogao ispuniti. Tome treba pridodati i bolje bilance koje strani kolege imaju, jer neki od domaćih građevinara prošli su predstečajnu nagodbu, a oni koji nisu, zbrajaju gubitke nastale zbog oprosta dugova onima koji su bili u predstečajnoj nagodbi.
Ni u HGK ne vjeruju da su zadnji podaci o rastu građevinske aktivnosti u ožujku znak pomaka nabolje za građevinare.
– Ove godine moguć je tek vrlo blag rast fizičkog obujma građevinskih radova – ističu u HGK.
– Potraživanja s domaćeg tržišta minimalna su, a uglavnom je riječ o projektima koji su sklopljeni prije nekoliko godina i čije se dovršenje očekuje ove i iduće godine. Ingra najveći pomak bilježi na stranim tržištima gdje i dalje nastavljamo jačati prisutnost pa samo u Alžiru ove godine očekujemo potpisivanje nekoliko ugovora iz područja energetike – kaže predsjednik uprave Ingre Igor Oppenheim.
Upravo su ovaj tjedan Ingra i alžirska državna tvrtka Cosider zaključile novi ugovor o projektiranju, isporuci i montaži te puštanju u rad hidromehaničke opreme na brani Seklafa vrijedan 16,5 milijuna kuna. Stranim tržištima okrenut je i Dalekovod, koji u svom dijelu radova ima prepoznatljivost na nekoliko tržišta. Tehnika trenutačno radi na dva velika turistička objekta, a u turizmu će, smatra Filipec, vjerojatno zbog još nedovoljnih kapaciteta, posla biti i sljedećih godina. Dok Tehnika drži vodeću poziciju u visokogradnji, Viadukt, koji je ove godine potpisao ugovore za gradnju s HAC-om i HC-om, ima onu u niskogradnji.
Velika davanja
Stanogradnja stoji, ali predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović kaže da to ne treba generalizirati.
– Za dobre stanove kupaca će uvijek biti i takvi će stanovi držati cijenu – kaže Ranilović. To potvrđuje činjenica o rasponu cijena stanova, primjerice, u Zagrebu – od 800 do 5000 eura.
– Riječka tvrtka Degrad Development grupe godinama već gradi luksuzne nekretnine na Krku čije su cijene u porastu i za koje interesa ima ponajprije iz zapadnih zemalja, pa postoji i lista čekanja – kaže Denis Šikljan, vlasnik Degrada
Ipak, potvrđuje da je trenutačno manje aktivnosti u građevinarstvu jer, kaže, dok se nekada gradilo 500 do 1000 vila godišnje, sada je ta brojka manja. Dodaje kako je i isplativost gradnje puno niža nego u drugim zemljama.
– Porez na zemljište i gradnju kod nas je 25, dok je, primjerice, u Sloveniji ili Srbiji PDV na stanogradnju 8-9 posto. Tako od ukupnog iznosa investicije na razne poreze, doprinose i ostale namete otpada čak 40%, dok se samo oko 60% investicije odnosi na gradnju. S tim da je upitno kada ćemo se mi naplatiti, dok su davanja državi zajamčena – zaključuje Šikljan.
>> Građevinarstvo: prvi porast radova 1,2%
A jeste i počeli dizati cijenu kvadrata,vas mi je najmanje žao.Spustite cijenu kvadrata pa će biti posla ,a ne 1400 eura za kvadrat u pripizdini .