Hrvatsko energetsko tržište od ove će jeseni, odnosno najkasnije do zime dobiti jednu sasvim novu dimenziju. Dovršetkom niza podzakonskih dokumenata trebalo bi se potpuno urediti, proširiti krug takozvanih velikih povlaštenih potrošača koji će moći nabavljati struju po vlastitom izboru, a HEP će prvi puta početi otkupljivati struju od malih privatnih proizvođača.
Dio normativnih dokumenata vezanih uz otkup električne energije, koji će odrediti cijelo to područje biti će, kako doznajemo, gotovo do jeseni, ali će primjena početi od prvih dana iduće godine. A kada to krene vidjet će se mogu li ulaganja u solarne sustave, vjetroelektrane, biomasu i ostale alternativne i obnovljive izvore energije i u nas postati ulagački hit kao što je to slučaj u ostalim europskim zemljama.
Nije nikakva tajna da je u Hrvatskoj daleko najviše zanimanje za gradnju vjetroparkova, a nakon toga i malih hidroelektrana. No, usprkos tome što su još 1994. godine odlukom HEP-a definirana otkupna cijena kriteriji tog otkupa nisu do kraja definirani pa je sve ostalo na principu kako se tko dogovori s HEP-om. A u HEP-u su najčešće sklapali takve ugovore s onima koji su mogli pomoći stabilnosti elektroenergetskog sustava. Dosad je sklopljeno desetak ugovora s vjetroelektranama Jasenica, Trtar, Ravna 1, hidroelektranama Roški slap i Čabar kao i bioplinska postrojenja na Jakuševcu i u Plivi. Ukupna snaga svih tih privatnih izvora energije je oko 38 megavata ili oko jedan posto ukupne snage HEP-a.
Nitko i ne očekuje da, na primjer, vjetroelektrane zamjene hidropotencijal ili termoelektrane, kaže Tonči Panza, direktor tvrtke Adria Wind Power i predsjednik Zajednice obnovljivih izvora energije pri HGK-u. No, činjenica je da možemo biti jeftiniji od nuklearke koje su danas najjeftinije nakon hidroelektrana. S druge strane, mi danas od HEP-a dobijamo oko 90 posto prosječne cijene na njihovoj mreži po staroj tarifi, a to je 6,2 eurocenta po kilovat satu. Od prvog dana iduće godine nova će cijena biti 7,2 eurocenta po kilovat satu što je još uvijek niže nego u Europi gdje je prosjek tih otkupnih cijena oko osam eurocenti po kilovat satu.
I taj će dio privatni proizvođači struje dobivati iz dva izvora. Jedan je HEP Opskrba, a drugi nova državna tvrtka HROTE. No, najveći problem za nove proizvođače struje su visoke rate kredita koji su uložili u vjetroelektrane najčešće na rok do 12 godina. Nakon toga ostaje samo stalni trošak rada koji će pokazati svu konkurentnost tih obnovljivih izvora energije.
Virtualno energetsko tržište
S obzirom na promjene koje se događaju na energetskom tržištu Hrvatske sve je veća potreba i za stručnjacima koji će provoditi te promjene. Zbog toga je s velikom pažnjom dočekano otvaranje prvog trenažnog centra za trgovanje energijom koji je nedavno otvoren na zagrebačkom FER-u. Uz veliku pomoć Ministarstva vanjskih poslova, Norveške radionice na tom centru održavat će se dva do tri puta godišnje, a svake bi godine pedesetak stručnjaka trebalo steći znanja iz područja kupnje, prodaje, transfera struje i svega ostalog što prati otvoreno energetsko tržište. Na posebnim simulatorima tržišta tamo će se odigravati sve ono što prati takve procese, a polaznici će moći direktno reagirati na sve rizike koji se mogu naći na tržištu energije.
