Ljubav prema poslu katkada nije dovoljna i ne jamči uspjeh zaposlenicima. Neodlučnima je najlakše jer svoj odabir rade prema zanimanjima koja su tražena i dobro plaćena, no zaljubljenici u pojedina zanimanja na velikoj su kušnji prilikom odabira karte za budućnost.
Želja je svakog mladog čovjeka nakon fakultetske diplome pronaći posao u struci. Prema podacima portala Moj posao, prema kojem su u 2014. najtraženija zanimanja u Hrvatskoj – konobar, programer, prodavač, kuhar, prodajni predstavnik, frizer, knjigovođa, komercijalist, administrator te vozač kamiona, čini se kako budućnost visoko obrazovanih osoba u Hrvatskoj nije obećavajuća.
Prema posljednjim podacima HZZ-a 10. travnja u evidenciji je bilo 26.581 znanstvenik, inženjer i stručnjak iz različitih područja. Najteže je zaposliti se nakon završetka humanističkih i društvenih fakulteta, a najlakše u farmaciji.
Donosimo pregled zanimanja koja već jesu ili će biti tražena:
Inženjeri naftnog rudarstva i projektanti – Najavljeno je da će Luka Ploče biti logistički Centar za istraživanja nafte i plina u Jadranu. Ondje bi se trebalo zaposliti 200 radnika, a na Jadranu je planirano 10 istražnih polja. Logistika za buduće platforme na Jadranu uključuje niz različitih djelatnosti kao što je opskrba platformi specijaliziranim brodovima, usluga remonta i održavanja brodova i platformi, korištenje lučkih tegljača, osiguranje otvorenih i zatvorenih skladišnih prostora, carinsko posredovanje, opskrba hranom, vodom, gorivom, građevinskom i drugom opremom, zbrinjavanje komunalnog, radioaktivnog i opasnog otpada, sve do podvodnih radova, inženjerskih i projektantskih usluga, prijevoza i smještaja radnika.
Start-up – svijet poduzetništva danas je bliži pojedincu nego ikada. Kroz startup inkubatore mladima, najčešće studentima, otvara se mogućnost da razrade svoje ideje i postave ih na tržište. Jedan od najuspješnijih projekata je "Teddy the Guardian", tehnološki plišani medvjedić koji pomaže u liječenju djece kojeg su osmislile Ana Burica i Josipa Majić, mlade poduzetnice koje je čak i Europska komisija, između ostalih, odabrala kao mlade i uspješne ljude iz Hrvatske i kroz njihovu priču o prvom zdravstvenom start-upu Iderma, predstavila Hrvatsku kao 28. članicu EU 2013. godine.
Stručnjaci za energetiku – Kao članica EU preuzeli smo obveze iz Direktive o promociji energije iz obnovljivih izvora energije i obvezali smo se da 2020. moramo imati 20 posto energije iz obnovljivih izvora. Osim sunca i vjetra, tu je i biomasa, zbog čega je najavljena izgradnja energana na biomasu. Talijanska tvrtka Mittelenergy SRL na 113.500 kvadrata želi graditi energetski objekt – kogeneracijsko postrojenje na rasplinjavanje drvne biomase, snage 5 MW u Sisku. I EPI Consulting iz Zagreba na 25.600 četvornih metara želi izgraditi bioplinsku energanu jakosti 0,3 MW također u sisačkoj industrijskoj zoni.
Menadžeri u turizmu – Turizam kao glavna odrednica hrvatskog gospodarstva ključni je generator zapošljavanja, najčešće sezonskog. Kao svjetski turistički potencijal Hrvatska još nema zadovoljavajuće smještajne kapacitete s naglaskom na hotele koji se grade, obnavljaju i osnažuju. U Splitsko-dalmatinskoj županiji u iduće dvije godine planirana je gradnja i obnova sedam hotela, a tražit će se više stotina radnika, među kojima je i srednji menadžment u turizmu.
Digitalni marketing – Poziciju marketingaša, PR-ovaca i novinara na tržištu rada kriza je oslabila čak dva puta, prvo u 2009. godini, i zatim, ponovo, u 2012. godini. Ipak, unutar kategorije postoji segment zanimanja za koja postoji povećan interes poslodavaca. Najveći broj poslodavaca koji su tražili digitalne marketingaše zaposlilo je stručnjaka za društvene mreže/osobu za Online PR/ Community managera, zatim voditelja online/ digitalnih projekata te stručnjake za online oglašavanje i SEO. Poslodavci traže fakultetsku diplomu, no važnije je da kandidati imaju napredna analitička znanja kada su u pitanju promet, interakcija i konverzije, zatim da odlično vladaju marketingom na društvenim mrežama i imaju razvijene komunikacijske vještine. Nužna su barem osnovna znanja o razvoju internetskih stranica i aplikacija poznaju li tehnologiju – web markup (HTML, CSS) i načela komunikacije između čovjeka i IT sustava (UI/UX). Dobar dio poslodavaca smatra da digitalni marketingaši trebaju posjedovati i prodajne vještine te poznavati barem osnove programiranja.
Cjeloživotno obrazovanje neophodno je za opstanak u maratonskoj utrci na današnjem tržištu rada. Apsolvirane knjige i položeni ispiti na fakultetu nisu jamstvo kvalitetnog posla u budućnosti. Neprekidno usvajanje novih znanja i praktičnih vještina omogućavaju napredak i rast, kako pojedinca, tako i tvrtke u kojoj radi. Danas privlačna zanimanja, sutra možda neće biti atraktivna. Široki vidici polučuju uspjeh, treba samo dobro otvoriti oči i zgrabiti prilike u hodu.
