Bitka za otkupnu cijenu pšenice od 1,25 kuna, koju su još prije nekoliko tjedana započeli seljaci s resornim ministarstvom i mlinarsko-pekarskom industrijom, gotovo je sigurno, pada u drugi plan. Ni u Ministarstvu poljoprivrede, naime, više ne sumnjaju da seljaci, koji još popisuju goleme štete na svojim usjevima, neće dobiti toliko s obzirom na to da cijene pšenice na burzama već sada divljaju – u susjednoj su Mađarskoj već 92 lipe za kilogram, u Italiji i Francuskoj i 1,30 kuna. Svugdje je proizvodnja žitarica podbacila.
I dvije kune premalo
Da seljaci dobiju i dvije kune – malo je, jer su vremenske nepogode ostavile katastrofalne posljedice na njihovim usjevima, kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić, koji smatra kako bi realna cijena koji bi mlinari trebali platiti seljacima trebala biti burzovna, uvećana za 10-20 lipa, koliko bi ih stajalo da pšenicu uvoze. No, činjenica je da će premršava žetva teško pokriti hrvatske potrebe za pšenicom od oko 600.000 tona, a i kvaliteta će biti upitna. Zbog obilnih kiša pak – od 60 do 100 litara po četvornome metru – još nisu do kraja požnjeveni ni uljana repica i ječam.
– Padne li još jedna kiša, gotovi smo! Ne pamtim kad je ovoliko vode bilo u poljima u doba žetve. Svi bi htjeli da im se pšenica i pivarski ječam pokose što prije i spasi što je uspjelo preživjeti – kaže Janoš Kovač iz baranjskog Kopačeva kojemu, otkako je ovoga tjedna kombajnom prvi put zašao u polje, telefoni ne prestaju zvoniti. Žetva je počela. Seljaci sa strahom pogledavaju čas u nebo, čas u natopljena polja. I vape za Kovačem, koji malo radi na svom polju, a onda pomaže drugima. Žeteocima zbog vlage radni dan počinje tek u 11, a završava već u 19 sati.
– Kad sjednem u kombajn, ne izlazim do večeri. Teško je, zapadamo u poljima, ide sporo jer je pšenica polegnuta – kaže Kovač. Pivarski je ječam, ocjenjuje, najlošiji u posljednjih 10-ak godina. Hektolitarska je težina ispod 52 pa je sav urod s njegovih 20 ha proglašen stočnim. Dogodio se, naime, nagli prekid vegetacije i prisilna zrioba, zrno je sitno i smanjene hektolitarske težine pa se i oni koji su ugovarali proizvodnju za Slavoniju Slad boje da neće zadovoljiti standarde. Grube su procjene da su prinosi ječma manji i 40 posto ove godine.
Ni slada za pivo
– Ne znam od čega ćemo pivo proizvoditi ove godine – kaže Kovač, koji se gubitke zbog vremenskih nepogoda ne usudi ni zbrajati. U kreditima je do grla, troškovi proizvodnje sve su veći. Samo jedno točenje goriva u kombajn stoji 2000 kuna, a dovoljno je tek za dva dana.
– Ispast će da mi seljaci samo kukamo, ali ovo je strašna godina – tuži se Kovač.
U resornom ministarstvu ne žele nagađati o milijunima koje su seljaci izgubili zbog nepogoda. No u tvornici pod vedrim nebom zasad obećavaju samo u proljeće zasijane kulture: kukuruz, soja, šećerna repa i suncokret kojima vlaga, nadaju se seljaci, nije naštetila...
Joj joj kako svi krivo misle?? Evi mi imamo više doktora znanosti nego francuska,pa u čemu je problem,napravite neki seminar i dogovorite nešto pametno a ne prebacivanje krivnje jedni na druge,a što se tiče mojih Slavonaca,to je najljeni seljak u Evropi,tko ih dobro poznaje znat će da sam u pravu...