Zapadne sile ostale su zatečene odlučnošću ruskog predsjednika Vladimira Putina da i vojno djeluje na teritoriju Ukrajine pa su uputile uobičajene prijetnje ekonomskim i diplomatskim kaznama Rusiji. Problem je, međutim, da golema nuklearna Rusija kao najveći proizvođač nafte u svijetu nije zemlja koju će se lako kazniti. Ekonomske sankcije ili zamrzavanje ruske imovine na zapadu moglo bi dovesti do protureakcije Rusije koja je u američke obveznice do sada uložila više od 150 milijardi kuna.
Svaki pokušaj nametanja sankcija mogao bi rezultirati znatnijim rastom cijena energenata, što bi europski izlazak iz krize pretvorilo u nemoguću misiju. Zaoštravanje situacije neće samo pogoditi europske zemlje kao najveće ovisnike i uvoznike ruske nafte i plina nego i samu Rusiju, budući da je u pitanju veliki susjed u kojemu mnoge ruske kompanije imaju vlastite interese.
Kaotična situacija
Rusija nije sasvim u komotnoj poziciji naspram Ukrajine jer joj je upravo ta zemlja najveći trgovinski partner pa će kaotična situacija u Ukrajini i njezina obezglavljenost zasigurno utjecati i na poslovanje brojnih ruskih kompanija. Riječ je prije svega o strojoprerađivačkim kompanijama koje već godinama surađuju s ukrajinskom strojarskom industrijom jer su, baš kao i bivše republike SFRJ, i one u SSSR-u bile komplementarne.
Osim toga, najviše će osjetiti i već osjećaju velike ruske banke koje su već dugo prisutne u Ukrajini. Jednako će tako Rusija osjetiti i smanjeni uvoz poljoprivrednih proizvoda koje će pokušati nadoknaditi uvozom iz Bjelorusije. Nova vlast u Ukrajini već je najavila devalvaciju svoje valute hrivnje kako bi povećala vrijednost svojeg izvoza. To će utjecati i na rusku rublju što bi u konačnici kratkoročno moglo usporiti i gospodarski rast Rusije, koja bi s druge strane mogla profitirati ako cijena nafte zbog krize počne rasti.
Sve napetije odnose između Zapada i Rusije mogla bi osjetiti i hrvatska farmaceutska industrija koja znatne prihode ostvaruje i u Rusiji i Ukrajini. Hrvatska je 2012. godini u Ukrajinu izvezla proizvoda ukupne vrijednosti 50,4 milijuna kuna, od čega se 54 posto odnosi upravo na lijekove.
Lijekovi drugi po važnosti
Ono što iznenađuje jest da su na drugom mjestu s 11 posto udjela u strukturi hrvatskog izvoza u Ukrajinu bili pripravci za brijanje. Jednako tako i kemijska industrija izvozi velike količine svojih proizvoda u Ukrajinu, baš kao i proizvođači duhana.
Farmaceutski proizvodi su ipak najvažniji za održavanje minimalnog trgovinskog suficita s Ukrajinom, koja u skladu sa svojom snažnom metaloprerađivačkom i strojarskom industrijom u Hrvatsku najviše izvozi plosnate valjane proizvode od željeza i čelika. Slična struktura hrvatskog izvoza vrijedi i za Rusiju, ali su brojke mnogo veće. Domaći farmaceuti su u najveću zemlju na svijetu samo u prvih šest mjeseci prošle godine izvezli lijekova u vrijednosti 72 milijuna dolara. Vrijednost izvoza lijekova u Rusiju u cijeloj 2012. dostigla je 157,7 milijuna dolara. Ako situacija značajno eskalira, te brojke mogle bi se promijeniti.
>> Obama: Rusija je na krivoj strani povijesti! Merkel: Putin živi u nekom svom svijetu
cuj, nes industrije!? jel ovo sala? gdje je ta hrvatska "industrija", o cemu mi to baljezgamo sa par uvoznih " one man" politicki podobnih kompanija-likova koji preprodaju drzavi peterostruko skuplje kineske ili ko zna kakve lijekove, mi nazivamo industrijom??