Nije bilo sumnje da će posjet kardinala Josipa Bozanića izazvati lavinu
komentara. No, kako ima komentara i komentara, važno je među njima
odvagnuti one koji doista imaju težinu i pozadinu. Jedan od takvih
nesumnjivo je onaj Slavka Goldsteina, istaknutog intelektualca i pisca,
hrvatskog Židova, čija je obitelj stradala upravo u Jasenovcu. Slavko
Goldstein prigovara kardinalu Bozaniću da je u Jasenovcu došao na “pola
puta”.
Stvarno, ako se uzme u obzir činjenica da nije otišao
do Kamenoga cvijeta, gdje se nalazi kripta, nego tek do makete (koja je
na pola puta od muzeja do Cvijeta) i metaforički u svojoj propovijedi,
gdje je, kako mu zamjera Goldstein, spominjao Bleiburg i žrtve
komunističkog sustava, koje su neistražene. Iz Goldsteinove perspektive
to je doista tako, pogotovo što se tiče onoga faktičnoga dijela o
nedolasku kardinala, biskupa i 300-tinjak svećenika do Bogdanovićeva
Cvijeta. Zašto? Ni dandanas nitko ne zna.
Taj cvijet je simbol
Jasenovca i svatko tko dođe ne propusti ga pohoditi. Premda je bilo
predviđeno protokolom, do Cvijeta se nije došlo. Istina, kasnilo se,
ali tih nekoliko stotina koraka ukralo bi samo dodatnih desetak minuta.
Međutim, izvlačiti dijelove Bozanićeve homilije nije baš najzahvalniji
posao. Prvo, riječ je o formi koja nije ni politički ni javni govor u
najširem smislu riječi. Premda je javno izgovorena, ima svoju
nedjeljivu crkvenu narav, a izgovara se na za to predviđenom mjestu
(crkva, oltar, propovjedaonica), za određeni krug ljudi (vjernici,
kler, narod Božji) i ne mijenja se, ne dopunjava ili krati, nego jednom
ostaje zauvijek izgovorena otpočetka do kraja.
Zapravo, odmah
ulazi u povijest. Kardinal Bozanić cijeli je pohod Jasenovcu smislio
tako da uđe u povijest. Nije stoga slučajno za “pomoćne destinacije”
odabrao Staru Gradišku i Petrinju, što u pravilu promiče svim njegovim
kritičarima. Radilo se pritom o hodočašću, a ne o izletu ne samo za
Bozanića nego i za 300-tinjak svećenika. A na hodočašću je uz hod
(kretanje) molitva jedan od ključnih stupova, baš kao i oprost, jer je
hodočašće u svojoj naravi nedjeljivo od (o)proštenja.
U takvom
kontekstu kardinal Bozanić je nedvosmisleno osudio ustaški pokret, i to
ne samo kroz zločine koje je on činio tijekom svoga opstanka nego i
posljedice tih zlodjela koja do današnjeg dana imaju utjecaja na
sudbinu hrvatskog naroda. Hrvatska je zbog NDH, Ante Pavelića i ustaša
trajno obilježena.
Primjerice, posramit će se svaki Hrvat kada
dođe u jeruzalemski Yad Vashem i na karti europskih koncentracijskih
logora (uz bok npr. Auschwitzu) vidi ucrtan Jasenovac. U politici pak
to je stalna kušnja koja se Hrvatskoj (pogotovo u njezinoj najnovijoj
povijesti) neprestano pokušava reanimirati i poput duha iz povijesti
vinuti u današnja vremena. Kardinal Bozanić svojim je odlaskom u
Jasenovac, svojom homilijom i molitvom na kraju posjeta u edukacijskom
centru, u ime Katoličke crkve stao na kraj. I to u ime cijele Crkve.
Dakle,
od pape u Vatikanu do posljednjeg vjernika u Hrvatskom zagorju. To se
moglo osjetiti odmah nakon Jasenovca u Bozanićevu dugom razgovoru s
papom Benediktom XVI., kojega je o tome nužno izvijestio. I imao njegov
blagoslov prije polaska u Jasenovac. A sve kako bi se Hrvatskoj napokon
dokinuo krimen ustašoidnosti i do kraja otvorila vrata Europske unije.
Gleda li se Bozanićev posjet tim očima budućnosti (a ne isključivo
prošlosti, kao što sagledava cijenjeni Slavko Goldstein), onda on ima
apsolutnu i nedvojbenu povijesnu vrijednost.
Pa se i preko
gafa poput neodlaska na Kameni cvijet može gledati s manje kritike.
Uostalom, Bozanića u Jasenovcu valja nakon ovoga očekivati još koji
put. Baš kao što Hrvatska dogodine čeka Benedikta XVI., koji će (ako
dođe) biti prvi pravi glasnik hrvatskog stvarnog pristupa EU.
Kardinal Bozanić nedvosmisleno je osudio ustaški pokret, i to ne samo kroz zločine
Komentara 28
@ draga1955 Da Karl Marx nas nije volel, a ne voli nas ni Mesic! kak to razumet? :)
O Jasenovcu bi trebalo izaci sa istinom. Zrtve su zrtve, a zrtve fasizma nemogu biti povlastene zrtve. Tako u Zagrebu nemogu trg imati samo zrtve fasizma jer zrtve komunizma su mnoge takodjer bile nevine. Trg svih zrtava. A u Jasenovcuasenovcu su takodjer zrtve komunizma a to gos Goldstein nece ni cuti jer ne prizna druge zrtve osim njegove. tvrdoglava bahatost starca.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Krešimirice i punkufer svaka vam čast,pogotovoti punkufer što si spomenuo đurišića i največu bitku koju srbi smatraju svojim drugim kosovom,ne pravdam jasenovac niti pravdam uopče ubijanje ali gospodo,pa bio je rat i ratni zarobljenici su se ubijali,a takvih je izz bitke na lijevče polju izašlo čak 5000 i svi su pobijeni,pa govorimo o 2 svj ratu a ne o običnom sunčanom danu!!!!