Kontejneri u kojima se odvaja staklo, papir i plastika, tzv. zeleni otoci, novi su projekt Čistoće, koji su građani gradske četvrti Donji Grad dobili među prvima.
Kompenzacija je to, kaže predsjednik GČ Donji grad Srđan Subotić, za nedostatak reciklažnih dvorišta, kojih nema na području cijelog centra.
Kontejneri gotovo prazni
– Ne postoji toliko velika površina da bi odgovarala namjeni dvorišta. Ideja je bila da bude u Pierottijevoj, u sklopu prostora AKC Medike, ali se od toga odustalo zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa – rekao je Subotić te dodao da će se vjerojatno broj zelenih otoka povećati, a glomazni otpad građani će odlagati u susjedne gradske četvrti.
Dosad je po četvrti postavljeno pet takvih otoka, ispred pošte u Branimirovoj, na križanju Martićeve i Vojnovićeve, kod Varšavske 18, na južnoj strani Trga žrtava fašizma, te pokraj ulaza u dvorište Studentskog centra u Savskoj. Da su zeleni otoci tek dio rješenja problema glomaznog otpada ne zna većina građana koji svakodnevno prolaze pokraj tih kontejnera.
Na lokaciji ispred SC-a te kod glavne pošte gotovo su prazni.
– Nikad nisam čula za zelene otoke, a u našem učeničkom domu u Palmotićevoj imali bismo mnogo toga reciklirati – kaže učenica Tea Vrdoljak, dok umirovljenica Mirjana Mikulec pokušava pogoditi što su zeleni otoci.
– To su mjesta u prometu na kojima automobili zaokreću, na kojima je postavljeno cvijeće – kaže Mikulec.
Nije praktično
No stanovnici na Trgu žrtava fašizma ipak su ekološki svjesniji.
– Svaki dan odlažemo staklene boce iako plastične vraćamo – kaže Lucija Dlab, koja radi u kafiću. Otoci su prazni, kaže Svjetlana Lugar, koja je provela projekt reciklaže u Mamutici, jer nisu dobro označeni.
– U inozemstvu su oni ograđeni živicom, a i puno su praktičnije postavljeni. Ljudi bi morali moći u papučama do njih – kaže Lugar.
Prije svega treba odrediti koncesionare i grad podijeliti na dijelove kojima bi koncesionari radili jer bi u slučaju lošeg prikupljanja otpada lakše našli druge koncesionare koji bi taj posao bolje radili. Gomilanje i monopoliziranje poslova u jednu tvrtku je pogrešna politika . Holding bi trebao raspisivati koncesijonarske natječaje a Grad bi ih trebao potvrditi na određeni broj godina i pod određenim uvjetima. Ova troma vlast namjerno odugovlači i stvara probleme gdje ih nebi smjelo biti u to sam uvjeren.