Danas se u Katoličkoj crkvi slavi Dan medija. To uključuje sve
pozitivne, ali i negativne tečevine koje Crkva ima, i s vlastitim i s
javnim medijima. Mediji sebe shvaćaju kao korektiv društva, a Crkva ih
tretira kao javni servis u službi istine.
No i sami će se medijski djelatnici zaklinjati da im je u interesu
istina. Međutim, u pluralitetu istinu, novinari, barem načelno, polaze
od činjenica koje se daju istražiti i opisati, a Crkva polazi od
objavljene istine te svoja stajališta temelji na dugoj tradiciji i
iskustvu rada s ljudima. Već i zbog te bitne razlike često dolazi do
napetosti.
Mediji, međutim, i sami nailaze na probleme koji se tiču njihove uloge
u društvu, a danas je to osobito pitanje položaja samih novinara, zatim
pitanje slobode od medijskih korporacija te pitanje novog
pristupa novinarskoj etici.
U povodu Dana medija proteklog se tjedna održao već tradicionalni
susret predstavnika HBK i urednika vodećih hrvatskih medija. I taj je
susret pokazao da napetost postoji, da pitanja koja bi valjalo otvoriti
ima mnogo, a da dijaloga i dalje nedostaje. Ipak i ovo što postoji,
valja cijeniti, ma koliko se u pristupima obiju strana osjetilo da
svatko želi postići svoj cilj.
Crkva bi htjela postići više objektivnosti, a predstavnici medija i taj
susret doživljavaju pragmatično. Stječe se dojam da obje strane pomalo
guraju glavu u pijesak ne želeći vidjeti vlastite nedostatke i muke,
premda neizbježno jedni druge trebaju. Bilo bi, naime, nužno postići
veću suradnju jer budućnost i ne izgleda baš blistavo ni za jedne ni za
druge.
Netko treći, čini se, vuče konce. Crkva je, barem deklarativno,
pozitivno okrenuta medijima, što potvrđuje i Papina poruka za današnji
dan, u kojoj kaže kako se medijima moraju priznati zasluge za
širenje novosti i znanja, zatim opismenjavanja i socijalizacije te
razvoja demokracije. "Bez njihova doprinosa doista bi bilo teško
podupirati i poboljšavati razumijevanje među nacijama, pružiti
univerzalnu širinu dijalozima o miru, zajamčiti čovjeku prvotno pravo
na informaciju osiguravajući istodobno slobodno kolanje misli, nadasve
što se tiče ideala solidarnosti i socijalne pravde.
Da, baš tako! Mediji u svojoj cjelini nisu samo sredstva za širenje
ideja, nego mogu i moraju biti i sredstva u službi pravednijega i
solidarnoga svijeta", kaže papa. Ipak i on uočava probleme, posebice u
opasnosti da se mediji "pretvore u sustave usmjerene na podvrgavanje
čovjeka" trenutnim interesima, posebice logikom profita, ali i kada se
komunikacija "koristi u ideološke svrhe ili za raspoređivanje potrošnih
roba pomoću bjesomučne promidžbe".
VEČERNJI BREVIJAR
Crkva i mediji zbog vlastitih nedostataka guraju glavu u pijesak
