PROPUSTI

Djecu muslimana trebalo je integrirati, a ne getoizirati

islam
Foto: DyD Fotografos/DPA/PIXSELL
1/5
17.11.2015.
u 20:00

Imigranti druge i treće generacije osjetili su da nisu ravnopravni građani u zapadnim zemljama i postali su meta fundamentalista

Zašto je u Europi zapela integracija druge i treće generacije imigranata i koliko su za to odgovorne države koje su ih primile, ali i doseljenici koji nisu prihvatili sekularne vrijednosti europskog društva? To se pitanje ponovno nameće nakon terorističkih napada u Parizu. Također, koliko je Europa s Angelom Merkel neodgovorna dok, verbalizirajući humanizam prema migrantima i izbjeglicama koji joj trebaju za radnu snagu, ne pokazuje da je danas zrelija riješiti problem integracije imigranata iz arapskog svijeta nego što je bila jučer? Getoiziranje imigranata u zasebnim naseljima, kakvo postoji u zapadnim zemljama, nije integracija te šteti i Europi i imigrantima.

Učinjena nepravda

– Francuska je bila kolonijalna sila u Africi i, kad je 60-ih počeo proces oslobađanja tih naroda, veliki dio ljudi iz Afrike dolazi u Francusku u kojoj su bili građani drugog reda. Doseljenici muslimani bili su obični, nepismeni ljudi, koji su radili prljave poslove i bili ostavljeni na rubu gradova bez mogućnosti da sudjeluju u političkom i gospodarskom životu Francuske. Sad se europskim državama kao bumerang vraća nepoduzimanje bilo kakvih koraka u njihovoj integraciji. U drugoj i trećoj generaciji djeca muslimana vidjela su da nisu jednakopravni građani u Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji i postala su meta fundamentalista. Integracija muslimana dvosmjeran je proces u kojem je Francuska trebala priznati islam kao ravnopravnu religiju, a muslimani prihvatiti sekularnost u Europi. Ekstremni dio muslimana u Francuskoj smatrao je da svoje viđenje života i islama treba nametnuti drugima i nisu prihvatili društveni i politički ambijent društva u koje su došli. Muslimane se nije smjelo getoizirati, nego ih integrirati na način da prihvate vrijednosti sekularnog društva i drže se zakona zemlje u koju su došli, ali ostajući i dalje muslimani kao vjernici – kaže sociolog religije prof. dr. Ivan Markešić.

Dok muslimani u Europi dolaze iz različitih kultura, u Hrvatskoj i BiH su, kaže, autohtono stanovništvo, a etnička potka identiteta i kod katolika, pravoslavaca i muslimana je slavenska. Treba li u europskim školama dopustiti djeci nošenje marama?

– Ne. Nošenje marama ili pokrivanje lica nije iskaz islama kao vjere niti je propisano u Kuranu. Ono je kulturološki određeno od muškaraca kako bi sačuvali žene od pogleda drugih muškarca. Djeca škole u Europi trebaju pohađati bez vjerskih obilježja i treba ih odgajati ih u univerzalnim vrijednostima. Vjerski vođe, hodže i imami morali bi ljudima iz Afrike i Azije dati do znanja da islam ne može biti prakticiran u Europi na jednak način kao u zabitima Azije i Afrike. Mora doći do modernizacije islama u skladu s postojećem društvenim razvojem. A zadaća je države da muslimani dobiju ista prava, ali i obveze – kaže Markešić. Na pitanje je li Europa išta naučila iz svojih grešaka i je li sada sposobna za integraciju migranata i izbjeglica kaže:

– Europa nije ništa naučila i ne želi još naučiti. Treba prihvatiti izbjeglice ako će ih shvaćati kao svoje građane i u onolikom broju u kojem ih može uspješno integrirati. Ne možemo reći: sve ćemo ih primiti pa što bude i ostaviti ih getoizirane. Europa se treba prestati miješati u političke procese zemalja iz kojih su došli imigranti. No ona živi od prodaje oružja tim zemljama jer ISIL i A-Qa’idu stvorio je zapadni svijet koji im je prodavao oružje – zaključuje.

Dr. sc. Snježana Gregurović koja se bavi sociologijom migracija ističe da su mnogi imigranti marginalizirani, socijalno deprivirani u Europi, ali i da Švedska i Norveška ulažu puno u integracijske politike, a rezultati nisu baš kakvi bi trebali biti.

Jača vjerska dimenzija

– I u Švedskoj nisko obrazovani imigranti žive u lošijim stambenim uvjetima i s prihodima domaćinstva koji su oko 40% niži od švedskih domaćinstava. Ako imaju i iste kvalifikacije, i u Danskoj, Švedskoj i Belgiji u praksi će prednost pri zapošljavanju uvijek dobiti domaći. No bitno je i kakav je odnos imigranata koji dolaze iz različitih kultura prema radu i ulozi žene u društvu. Svi imigranti ne prianjaju uz liberalne i sekularne vrijednosti europskih društava i više drže do svojih supkulturnih vrijednosti. Svijet se promijenio, u imigrantskim zajednicama jača vjerska dimenzija, a slabi sekularna. Imigrantice nisu 70-ih nosile hidžab u Njemačkoj, a danas ga mlade Turkinje nose. U Parizu, Rimu, Barceloni, Bruxellesu, nažalost, stvoreni su paralelni svjetovi. Ljudi žive jedni uz druge, a ne jedni s drugima. Kolege u Bruxellesu su mi rekli da ne idem u jedan dio grada jer tamo ne ide ni policija i to mi je bilo šokantno. U centru Bruxellesa u lošim životnim uvjetima žive imigrantske obitelji i malo se ulaže u poboljšanje stanovanja. Na jednoj od glavnih avenija (Anspach) natpisi u knjižarama su na arapskom i u neke kafiće zalaze samo muškarci – kaže Gregurović. Je li to ista ona EU koja voli drugima propovijedati o ljudskim pravima i obvezama?

>> Teroristi godinama žive u Europi, nisu izbjeglice

Komentara 19

VE
vedriti
20:51 17.11.2015.

Ne pisite gluposti. Svaki normalan Covjek kada ide u drugu Drzavu traziti posao, pokusava se inkulturirat u drustvo. I ne namece svoja prava. A oni namecu svoja prava i ne prihvacaju pravila drugih. Niti se hoce inkulturirati. Zato i je tako kako je.

DU
Deleted user
20:09 17.11.2015.

Djecu muslimana trebalo je vratiti tamo odakle su im došli ćaća i mater ili još bolje, ćaći nije trebalo niti dopustiti dovođenje žene i djece, a najbolje bi bilo da uopće nisu dopustili ni ćaći dolazak.

DJ
djsebastijan
21:21 17.11.2015.

Kako da se integriraju u europu? Kad 99posto nih misli da se europa treba prilagoditi njima jer samo ONI su na pravom putu svi ostali nevaljaju.sta se tice njihove djece !!? Mislim da ce nasa djeca imati velikog problema sa njima !!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije