21.12.2014. u 12:00

Ekonomska kriza je najveće svrdlo u rušenju EU-građevine. Možda će pojednostavljeno investiranje, te sporazum sa SAD-om o slobodnoj razmjeni robe koji bi trebao biti potpisan 2015. godine, potaknuti ekonomski razvitak

Po prvi put ušao je i izraz „fleksibilnost" u završni dokument Europskog vijeća, posljednjeg u šestomjesečnom talijanskom predsjedanju.

Talijanski premijer Matteo Renzi tražio je na početku semestra predsjedanja EU veću fleksibilnost i manju rigidnost u računima. Mnoge od 28 država EU navijale su za talijansku ideju kako veći rast, a ne rezovi, može potaknuti ekonomiju i popraviti državne račune.

Renzi i Italija nisu, zapravo, vladali tijekom proteklog semestra, već su na određeni način bili oporba. Oporba europskoj administraciji, Bruxellesu i prije svega njemačkom viđenju situacije i receptu za izlazak iz krize. Na koncu je u dokument ušao izraz fleksibilnost. Koja je to fleksibilnost? Da se iz popisa deficita jedne države isključe iznosi ulaganja. Premda su ulaganja deficit dok ne počnu davati plodove, ipak je Europska komisija predsjednika Jean-Clauda Junckera pristala na razdvajanje ulaganja od deficita, što je predlagala Italija.

„To je mali korak za Italiju i veliki korak naprijed za Europu", parafrazirao je Renzi riječi američkog astronauta Neila Armstronga kada je 1969. stupio na Mjesec. „Ostavljamo u naslijeđe rast, a ne štednju", dodao je Renzi, koji je, zasigurno, htio učiniti mnogo više, jer sam kaže kako se EU ne može promijeniti u šest mjeseci. Renzijevo predsjedanje 28-osmoricom možemo ocijeniti osrednjim. Ocjena bi bila i niža bez te mogućnosti isključivanja iznosa za ulaganja iz kolone računa koju čini deficit. Upravo zbog birokratiziranog Bruxellesa unutar 28 zemalja raste val euroskeptika. Stranke protiv EU dobivaju konsenzus osoba koje postaju žrtve ekonomske krize i koje drže kako bi im bilo bolje u vlastitom dvorištu.

Ekonomska kriza je najveće svrdlo u rušenju EU-građevine. Možda će pojednostavljeno investiranje, te sporazum sa SAD-om o slobodnoj razmjeni robe koji bi trebao biti potpisan 2015. godine, potaknuti ekonomski razvitak. U suprotnome pobjeđuju euroskeptici. EU je po tko zna koji put na raskrižju. 

>> Štrajk je postao sredstvo političke borbe

Komentara 2

KO
kojesta
19:37 21.12.2014.

dakle, g. silvio je ocito jedini novinar u eu koji ovako besmisleno bulazni o nekom mogucom napretku zbog cete i ttip-a. jer ocito zivi na marsu a ne na zemlji niti u evropi. sramota da niti jedan hr. medij ne donosi istinu o ovom, ocito najvecoj krim-presedenu novije povijesti. dok se na sve strane zustro diskutira, dok mase idu na ulice, naravno ne u narkotiziranoj hr., dok u vanjskim medijim a svakih par dana otvoreni apeli o ovim krim.ugovorima, dok preko 350 raznih eko udruga i udruga za ljudska prava sirom evrope sakupljaju peticije, ovdje se sramezljivo bunca o nekom mogucem napretku.....gdje zivite zapravo i ciji ste placenici, gospodo novinari. zasto sutite, zasto suti politika .--ah, prodane duse djavlu, kaj drugo, misle da se budu izvukli.

Avatar EU afrodita
EU afrodita
00:03 22.12.2014.

Merkelicu bi tvrdoglavost mogla skupo koštati...stavlja na rizik opstanak cijele EU

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije