Od 315 milijardi eura, koliko predstavljeni Junckerov plan planira osigurati za investicije, rast i radna mjesta u EU u sljedeće tri godine, Hrvatska već sada inicijalnim popisom svojih projekata cilja na to da uzme 20-ak milijardi eura. Tolika je, kako neslužbeno doznajemo od upućenog izvora, ukupna vrijednost svih projekata s “hrvatskog popisa”. Drugi sugovornik upućen u nacrt tog popisa oprezno dodaje da se on još revidira i dotjeruje, no već se sada može reći da su na njemu energetski projekti poput izgradnje LNG terminala na Krku, ulaganje u infrastrukturu za širokopojasni internet pa i financiranje poduzeća koja investiraju u zdravstveni turizam. Na popisu je i 1,5 milijardi eura vrijedan projekt “Zagreb na Savi”, odnosno izgradnja nekoliko hidroelektrana pokraj Podsuseda i Prečkog.
LNG terminal na Krku
Europska je komisija, naime, zatražila od svih zemalja članica da sastave popise projekata za koje misle da bi se mogli početi raditi u godinu do dvije novcem iz Europskog fonda za strateške investicije (EFSI), koji leži u osnovi plana predsjednika EK Jean-Claudea Junckera. Plan ukupno jest težak 315 milijardi eura, no u njemu je tek 21 milijarda eura “javnog” novca, dok se ostatak očekuje prikupiti od privatnih investitora. Zato i svaki projekt koji će biti financiran kroz taj plan treba biti komercijalno održiv, odnosno primamljiv privatnom kapitalu.
Procjenjuje se da bi izgradnja LNG terminala na Krku, zajedno s izgradnjom potrebnog plinovoda, stajala oko milijardu eura. To je jedan od najvećih projekata koje Hrvatska trenutačno smatra da može ponuditi za Junckerov plan. EK već je odobrila 4,9 milijuna eura za izradu studija koje su potrebne za ishođenje građevinske dozvole, a taj novac EK daje kroz fond CEF, koji je sada pripojen Junckerovu planu. Stoga je moguće da nakon financiranja studija EU odluči financirati i samu izgradnju.
No, Hrvatska i EU morali bi pronaći i privatnog investitora. Među europskim socijalistima, kojima pripada i premijer Zoran Milanović, Junckerov plan već je protumačen kao prvi korak u promjeni europske politike štednje prema politici poticanja gospodarskog rasta investicijskom ofenzivom. No, stručnjaci upozoravaju da Junckerov plan nije klasični program javnih radova. Nije riječ o stimulaciji gospodarstva javnim novcem, nego praktički o financijskom inženjeringu u kojem javni novac predstavlja jamstvo koje će privući puno veće iznose privatnog novca.
Juncker ponavlja da prekomjerno zadužene države EU jednostavno ne mogu poticati rast novim zaduženjima. Upravo je Hrvatska jedna od takvih država koja nema novca za investicije osim ako se dodatno ne zaduži, a to teško može činiti jer ne uspijeva kontrolirati ni sadašnji dug. I u Bruxellesu primjećuju da i Milanović, kao i drugi socijaldemokratski čelnici u EU, sve više javno govori da je umjesto inzistiranja na štednji potrebno inzistirati na poticanju investicija. No, u Bruxellesu podsjećaju da Hrvatska ima velik problem s deficitom i javnim dugom te veliku makroekonomsku neuravnoteženost.
Turneja po članicama EU
U Komisiji smatraju da Hrvatskoj nije dovoljno reći “nismo za štednju, mi smo za investicije”, nego da mora istodobno dovesti u red i svoje javne financije te povećati sposobnost privlačenja investicija. Potpredsjednik EK Jyrki Katainen uskoro kreće na turneju po svih 28 država EU s ciljem da objasni Junckerov plan investicija, a u sklopu te turneje posjetit će i Hrvatsku.
Znaci u 3 godine namjeravaju uzeti 20ak milijardi € ? Na stranu to sto nece biti na vlasti to svo vrijeme, ali zamolio bi da me isti podsjete koliko su para uzeli u ovih 3 godine koliko nas jasu vec.