Izvještaji o smrti eurozone ponešto su pretjerani. Činjenica je da je tečaj eura u odnosu na američki dolar zadnjih tjedana pao, na 1,36. No, još je znatno viši nego kada je euro uveden, kada je za dolar trebalo izdvojiti više od eura. Jeftiniji euro pomoći će k tome europskome izvozu. Usto, europski su makroekonomski pokazatelji bolji od američkih.
No, ne zabrinjava toliko sam pad eura koliko razlozi zbog kojih je do njega došlo. A sve je počelo u Grčkoj, i to ne lanjske jeseni, kada su u javnost izbili podaci o katastrofalnu stanju grčke državne blagajne, nego još pri uvođenju zajedničke valute.
Vlada u Ateni je, pokazalo se kasnije, lagala da ispunjava za to postavljene kriterije: godišnju inflaciju ne višu od 1,5 postotna boda iznad prosjeka triju zemalja članica s najnižom inflacijom, godišnji manjak državnoga proračuna ne veći od tri posto bruto domaćega proizvoda, vladin dug ne veći od 60 posto BDP-a te dugoročne kamate ne više od dva postotna boda iznad prosjeka triju zemalja članica s najnižom inflacijom.
Zemlje eurozone također su obvezne održavati ove makroekonomske pokazatelje da ne ugroze postojanost zajedničke valute.
Grčka se ponašala kao Mujo koji je upao u otmjeno pokeraško društvo, pa ga je odjednom krenulo kad je shvatio da ne treba pokazivati karte “jer gentlemanu se vjeruje”.
I eurozona se temelji na “gentlemanskome sporazumu”. Europska komisija, koja skrbi da se europsko zakonodavstvo provodi, podatke dobiva od Eurostata, kojemu ih pak dostavljaju same zemlje članice. Tim se podacima vjeruje, pogotovo ako je premijer zemlje u pitanju iz iste stranke kao i predsjednik EK-a.
Da u Americi nije izbila kriza, koja se prelila i u EU, možda se još dugo ne bi doznalo kakvim je “kreativnim knjigovodstvom” bivša vlada Kostasa Karamanlisa prikrivala pravo stanje državnoga novčarstva. Pučanin Karamanlis odstupio je u pola drugoga mandata kad je shvatio da ne zna kako dalje.
Sličan proračunski manjak, od oko 12 posto BDP-a, unutar eurozone imaju još Irska i Španjolska, dok se izvan nje oko toga postotka kreću Letonija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Prosječni manjak eurozone je, zahvaljujući kriznim poticajima gospodarstvu, oko 6,5, a vladin dug 78,2 posto BDP-a.
No, u Grčkoj, pretpostavlja se, većina manjka nije pokretala gospodarstvo, nego korupciju.
“Kreativnim knjigovodstvom” bavila se i Berlusconijeva vlada – razotkrio ga je Romano Prodi kada ga je jednom bio pobijedio na izborima – a u proračunski manjak – ali ne veći od četiri posto, koji su sami priznali – bili su upadali i Francuzi, Nijemci i Portugalci te su i pristajali na mjere za njegovo obuzdavanje.
I Karamanlisov je nasljednik socijalist Giorgos Papandreu sada predložio strog program proračunske štednje, koji je u četvrtak dobio političku potporu na izvanrednome summitu EU, a danas bi ga konkretnim mjerama trebalo poduprijeti Vijeće EU za gospodarstvo i novčarstvo. Zemlje eurozone sugasile su se “odlučno i usklađeno djelovati da sačuvaju novčarsku postojanost u eurozoni kao cjelini”.
No, za dugoročni opstanak eura treba eurozonu postaviti na čvršće temelje. Nadzor treba postati sustavan, a mjere za učvršćenje njezine postojanosti obvezujuće, poput MMF-ovih. Za to bi trebala skrbiti “gospodarska vlada”, predlaže predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy. I konačno, a to će najteže ići, trebalo bi uskladiti fiskalnu politiku.
Tečaj eura je, uzgred, najviše potisnuo lošim vijestima potaknut napad špekulanata na grčke, pa španjolske državne obveznice. Špekulanti, koji su glavni krivci za krizu iz koje se svijet tek počinje izvlačiti, očito i dalje rade, dok se zemlje članice EU još spore oko toga kako špekulativne fondove staviti pod nadzor.
Pa sad ak ti to nisi prepisal negko izanaliziral onda za hrvatsku nema frke. Ak svi procitaju i shvate da pomoci izvana nema bas badava a i tesko... Ajd hvala ti, ovo pisanje je dokaz da u hrvatskoj ima pametnih ljudi. Al ,budala za izvoz....